Nacrt prijedloga novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima naišao je na kritike brojnih pojedinaca, udruga i tvrtki. Sindikat novinara Hrvatske smatra da će novi zakon negativno utjecati na imovinska prava autora, a tim prijedlogom nisu zadovoljni ni producenti, glazbeni izdavači i drugi akteri glazbene industrije. Svoj odlazak iz Hrvatske zbog postojećeg zakonskog prijedloga najavili su i glazbeni servisi Spotify i Deezer. No najveća bi žrtva mogli biti sami izvođači
U slučaju prihvaćanja novog zakona glazbenici se boje da će izgubiti mogućnost odabira samostalnog i slobodnog reguliranja svojih izvođačkih prava jer će ona po novom biti monopolizirana od Hrvatske glazbene unije i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava.
Sve je to, upozoravaju, u potpunoj suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, regulativom EU Direktive, međunarodnim autorskim pravom i pravnom stečevinom Europske unije.
vezane vijesti
'Nacrt konačnog prijedloga zakona koji je išao na očitovanje nadležnim državnim tijelima sadržava nove odredbe koje bi mogle imati izuzetno štetan utjecaj na opstanak i daljnji razvoj hrvatskog glazbenog tržišta i diskografije. Hrvatski glazbeni izdavači godišnje ulože više od 30 milijuna kuna u razvoj izvođača i nove snimke dok izdavačke kuće generiraju preko 150 milijuna kuna prihoda od snimanja, koncerata, kolektivnih prava i ostalog', rekao je za tportal predsjednik Hrvatske diskografske udruge Želimir Babogredac te dodao kako bi se moglo dogoditi da mnogi domaći glazbeni izdavači napuste Hrvatsku i nastave svoje poslovanje u Sloveniji ili drugim državama EU-a.
'Izdavačima, pa onda posredno i glazbenicima, bit će onemogućeno poslovanje u vlastitoj zemlji, a državi će se smanjiti prihodi od poreza. Takva situacija nije dobra ni za državu ni za autore i glazbenike, no s druge strane što možete napraviti kad vam se oduzimaju već stečena prava te krše ugovorne slobode i temeljna i ustavna prava zaštite privatnog vlasništva?' nastavlja Babogredac.
'Prema prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, izvođači i diskografske kuće nemaju gotovo nikakvu slobodu dogovaranja i uređenja svoje suradnje. Država bi na taj način u velikoj mjeri ograničila njihovu slobodu da sklapaju ugovore sa sadržajem koji im najbolje odgovara', objašnjava Babogredac.
Smatra da je najveći apsurd u tome što se navedeni instituti ne nalaze ni u jednom zakonu država članica koje su već implementirale EU Direktivu, poput Nizozemske, Francuske, Mađarske ili Njemačke.
'Umjesto da Hrvatska radi na razvijanju glazbene industrije i pozicioniranju na digitalnom glazbenom tržištu, nama će zakon ograničiti i slobodu izbora i ugovornu slobodu. Novi zakon neće udariti samo na pojedince, već na cijeli lanac glazbene industrije – prvo na autore pjesama i druge autore, zatim na studije za snimanje, producente, studijske glazbenike, redatelje, dizajnere i snimatelje. To predstavlja financijsku ugrozu za mnoge', dodaje.
Prijedlogom novog nacrta zakona vrlo lako bi se moglo dogoditi da digitalni glazbeni servisi poput Spotifya i Deezera napuste Hrvatsku.
'Uvođenje dodatnog prava na plaćanje streaming platformama smanjit će vjerojatnost pokretanja i rada novih digitalnih usluga u Hrvatskoj, što će ujedno biti prepreka za pravilno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta, ograničit će se doseg hrvatskih glazbenika te uskratiti konzumiranje domaće glazbe potrošačima', stoji u dopisu navedenih streaming servisa koji su uputili premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici Nini Obuljen Koržinek.
Prema neslužbenim informacijama, Vlada bi uskoro trebala izglasati nacrt konačnog prijedloga novog zakona te ga zatim poslati u saborsku proceduru.
