Reakcija udruge diskografa i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonografskih prava (ZAPRAF) uslijedila je nakon nedavne sjednice saborskog Odbora za medije i predstavljanja najnovijeg prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

HDU i ZAPRAF: Prijedlog zakona kao da je pisao odvjetnički tim HUZIP-a

U dosadašnjim reakcijama prijedlog zakona žestoko su kritizirale udruge iz kreativne industrije, naročito novinarske strukovne udruge, no zasad najoštriji napad na predlagače zakona i ministricu Obuljen Koržinek dolazi iz HDU-a i ZAPRAF-a.

“Iako nije bilo potrebe za njegovim izmjenama jer je već u prvom čitanju bio usklađen s EU Direktivom i prihvaćen od struke, ministrica Obuljen Koržinek je sada, nakon gotovo pet mjeseci od prvog čitanja, iznenada i samovoljno odlučila da zakon ipak treba mijenjati bez navođenja jasnih i pravno utemeljenih argumenata. Prijedlog zakona očigledno je prilagođen ili njezinim skrivenim interesima ili interesima određenih uskih skupina pojedinaca", kažu HDU i ZAPRAF.

Prema novom prijedlogu zakona, ministrica je izravno ovlastila isključivo Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) da preispituje valjanost postojećih i budućih ugovora između izvođača i glazbenih izdavača. Time im de facto daje ulogu suda koji bi mogao pristrano i nepotrebno procjenjivati i ocjenjivati prava izvođačima i izdavačima, i time ukinuti slobodu izbora i ugovaranja.

“No, ni to nije sve: kod ugovora za koje HUZIP odluči da nisu valjano sastavljeni ministrica mu je osigurala monopolno pravo da prikuplja novce od digitalnih servisa za izvođače, iako je dosad izvođač prema slobodnom izboru mogao odlučiti hoće li svoje naknade prikupljati samostalno ili preko HUZIP-a. Čini se kao da je novi prijedloga zakona pisao odvjetnički tim HUZIP-a”. ističu.

Nakon istupa Obuljen Koržinek, koja je u RTL Direktu iznijela svoje viđenje zakona, te dvije strukovne udruge objavile su “apel za istinom” i optužile ministricu za “manipulativne izjave bez utemljenja”.

Osim diskografa, na prijedlog zakona reagirale su i novinarske strukovne udruge, predvođene Društvom za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

DZNAP: Drastično srozana prava autora u novinarstvu

Ocjenjujući kako je novim prijedlogom napravljen “povijesni pomak” - novinarska djela, fotografije i audiovizualni prilozi konačno su uvrštena u autorska djela, DZNAP upozorava da u tom prijedlogu postoji i “povijesni odmak” - drastično srozavanje prava autora.

Ni za milimetar se nije pomakla odluka zakonodavca da autorska prava za djela stvorena u radnom odnosu prenese na poslodavca, u novinarskom slučaju nakladnika, i to zauvijek, čak i ako radni odnos prestane.

"Za sve autore to je pogubna, drastična erozija autorskih prava u radnom odnosu koja, prema aktualnom zakonu, pripadaju autoru, a ako je imovinska prava prenio na poslodavca, ona mu u trenutku prekida radnog odnosa ponovo pripadaju”, ističe DZNAP.

Osim toga, ubačena je i mogućnost da naručitelj posla bez privole autora mijenja ili dovršava njegovo autorsko djelo. “Ni taj dio nije promijenjen u zadnjoj verziji, a ne postoji dovoljno teška riječ kojom bi se opisalo što za novinara znači ozakonjenje intervencija u njegov izvorni tekst ili drugi sadržaj”.

Kad je posrijedi prenošenje sadržaja, u stavku koji definira da moraju biti potpisani nakladnik i autor, stoji dodatak da ime i prezime novinara moraju biti navedeni - ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvještavanju. Ta konstrukcija otvara prostor nepotpisivanju autora, naglašavaju u DZNAP-u.

Posebno ističu da nije promijenjena ni konstrukcija po kojoj novinari naknadu od korištenja autorskih djela na internetu mogu ostvariti samo preko nakladnika, kao svoj udio u naknadi koju oni naplate.

“Ne možemo je izravno potraživati od internetskih platformi. Što ako se nakladnici ne organiziraju i ne naplate ništa? Mi u tom slučaju ostajemo bez naknade”, poručuje DZNAP.

Također su iznevjerena očekivanja da će u fokusu novog zakona biti zajednički nastup prema internetskim platformama, na što se pozivala i ministrica, no u zakonu je nešto posve drugo.

Nastojanje DZNAP-a, kao predvodnika borbe za novinarska autorska prava, podupiru Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).

“HND i SNH imaju isti stav kao i DZNAP, u tom smislu djelujemo zajedno, a na nedavnoj sjednici saborskog odbora mogli su se čuti prijedlozi i primjedbe novinarske struke”, poručuju.

ZAMP: Država ne može zadovoljiti obje strane

S druge strane, na novi prijedlog zakona nemaju primjedbi u stručnoj službi Hrvatskog društva skladatelja ZAMP-u jer ga iz perspektive glazbenih autora ocjenjuju kao kvalitetan pomak u pravcu uređenog ostvarivanja prava na Internetu.

Također, smatraju da su odrednice iz EU Direktive o autorskom pravu korektno implementirane u prijedlog zakona.

“Žao nam je zbog sukoba između dviju hrvatskih glazbenih udruga, ali taj sukob je potpuno razumljiv jer se pitanje ostvarivanja prava na internetu gleda kao dugoročno važno za sve u glazbenoj industriji. Desetljećima unatrag, sva otvorena pitanja rješavali smo za stolom unutar industrije i bili u tome iznimno uspješni pa smo čvrsto vjerovali da se i ovaj problem može i mora riješiti dogovorno", poručuju iz ZAMP-a

Budući da do to toga nije došlo, problem se vratio Ministarstvu kulture i medija, koje se našlo u nezavidnom položaju kako pomiriti sve interese. Rješenja koja država u ovakvim slučajevima može ponuditi rijetko će u potpunosti zadovoljiti obe strane, smatraju u ZAMP-u.

piše: Miroslav Edvin Habek