Prema podacima HZMO-a krajem listopada mogućnost rada pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine koristio je 33.061 umirovljenik, njihov broj je u porastu, a najviše prema spolu rade muškarci te čine većinu zaposlenih umirovljenika - 21.505.
Usporedbe radi, 2022. radilo je oko 23.000 korisnika mirovine, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
vezane vijesti
Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 5568. Slijedi prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.
Najviše zaposlenih umirovljenika je u Zagrebu - 9508, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3636 zaposlenih te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka.
U HZMO-u ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina.
To znači da se mirovina može uvećati za maksimalno 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina do svoje 70. godine.
Rade i korisnici prijevremene mirovine
Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja je i 6901 korisnik prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada pa su im mirovine niže za 9,6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u mirovinu, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina. Unatoč tome broj korisnika prijevremene mirovine raste.
Podaci HZMO-a pokazuju da je ove godine do listopada 5032 osoba ostvarilo mogućnost prijevremenog umirovljenja. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene mirovine koji u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne mirovine, ali i oko 55 eura nižu mirovinu od prosječne starosne.
Prosječna svota prijevremene starosne mirovine za listopad iznosila je 572,11 eura, dok je prosječna starosna mirovina bila 627,92 eura.
Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a od 1. siječnja 2030. izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce. Za žene još uvijek traje prijelazno razdoblje koje se svake godine povećava za tri mjeseca, pa će iduće godine uvjet za prijevremenu mirovinu za njih biti 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.
Statistika HZMO-a pokazuje da građani to pravo u prosjeku ne iskorištavaju odmah po stjecanju uvjeta, već koju godinu dana kasnije.
