Skupština dioničara održat će se 20. kolovoza, navela je tvrtka u obavijesti dostavljenoj Zagrebačkoj burzi bez više detalja. Dioničari Zvečeva odlučili su pokriti gubitak tvrtke od 4,2 milijuna kuna (561.000 eura) ostvaren za 2020. godinu budućom dobiti, prema ranijim podacima burze.

Problemi u Zvečevu nisu novijeg vijeka i eskalirali su još 2017. godine kada je Uprava zatražila otvaranje predstečajnog postupka. Uprava se na taj potez oblučila nakon što su kasnile isplate plaća radnicima i nakon što je račun tvrtke bio u neprekidnoj blokadi 40 dana. Tada se procjenjivalo kako Zvečevo duguje državi oko 100 milijuna kuna, a između ostalih blokiralo ga je inekoliko javnih poduzeća, među kojima je i HEP.

'Okolnosti i recesija koje su nas napale su kao bolest, a nismo imali dosta antibiotika da se obranimo. Interes je da tvornica radi jer ako se ne nastavi poslovanje, ugroženo je preko 300 radnih mjesta', tada je situaciju u Zvečevu za tportal opisao Zdravko Alvir, u to vrijeme predsjednik uprave i većinski vlasnik sa 62,89 posto dionica.

>>> Intervju sa Zdravkom Alvirom iz tog vremena pročitajte ovdje

Međutim, nakon otvaranja predstečajnog postupka pokazalo se da je financijska crna rupa u Zvečevu mnogo dublja pa je Trgovački sud u Osijeku utvrdio je da su vjerovnici prehrambene industrije Zvečevo prijavili ukupno 230,58 milijuna kuna tražbina, pri čemu je njih 4,5 milijuna kuna osporeno.

Među 324 vjerovnika značajni su vjerovnici Zvečeva bile banke, pa tako potraživanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) iznosi 23,3 milijuna kuna, Erste banke 15,69 milijuna kuna, Hrvatske poštanske banke (HPB) 13,17 milijuna kuna, Croatia banke 11,7 milijuna kuna, austrijske BKS banke 3,1 milijun kuna i Privredne banke Sarajevo 4 milijuna kuna.

Dug Zvečeva prema Ministarstvu financija utvrđen je u visini od 15,7 milijuna kuna, a prema Ministarstvu gospodarstva za robne zalihe 8,7 milijuna kuna.

Potraživanja prema Zvečevu imajo je i Agrokor i njegova povezana društva. Tako su tražbine Agrokora nešto više od 30 milijuna kuna, Konzuma iznad 43 milijuna kuna, Velpro centra 6,6 milijuna kuna, Tiska oko 503 tisuće kuna, a Žitnjaka 354 tisuće kuna. Neki od većih dugova Zvečeva su i prema HEP-u Plin, u visini 9,42 milijuna kuna i prema Podravci 4,9 milijuna kuna.

Požeška Tvornica čokolade u ožujku 2020. godine najavila je da gasi dio proizvodnje, reorganizira proizvodnju te optimizira radni proces. Istovremeno je najavljeno kako će jedna od mjera bit će i smanjenje broja zaposlenika u sektoru proizvodnje. Smanjenje broja zaposlenih, objasnili su tada iz Zvečeva, uvjetovano je optimizacijom proizvodnih procesa kao i jednog dijela zaposlenika iz neproizvodnih sektora te spajanja radnih procesa.

Zvečevo se ponovno našlo u fokusu javnosti u kolovozu prošle godine nakon što je HZZ izvjestio kako je požeški konditor na popisu tvrtki koje su koristile subvencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, popularni “minimalac” u iznosu od 4000 kuna neto, no unatoč tome su otpustili dio radnika, što je bilo protivno pravilima za dodjelu državne pomoći.

“Poslodavac Zvečevo d.d. podnio je zahtjev za korištenje Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom 25. ožujka 2020. godine za 240 radnika, sukladno kojem je Hrvatski zavod za zapošljavanje izvršio isplatu potpora za ožujak i travanj 2020. Potpisom ugovora o dodjeli Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom poslodavac se obvezuje za vrijeme trajanja ugovornog razdoblja zadržati broj radnika za koji je isplaćena potpora. U konkretnom je slučaju naknadnom revizijom zahtjeva utvrđeno da je poslodavac uručio poslovno uvjetovane otkaze za 58 radnika već u ožujku 2020., o čemu Zavod nije imao saznanja u trenutku ocjene zahtjeva i isplate sredstava. Budući da se za mjesec u kojem je dan poslovno uvjetovani otkaz ne može dodijeliti potpora jer poslodavac nije zadržao radnike, što je cilj ove potpore, Zavod je od poslodavca Zvečevo d.d. 25. lipnja 2020. dopisom zatražio povrat sredstava za potpore isplaćene za ožujak i travanj za 58 radnika”, poručili su tada iz HZZ-a.

Dionicama tvrtke na Zagrebačkoj burzi se u srijedu trgovalo po cijeni od 23,80 kuna, što je 8,2 posto više u odnosu na posljednju cijenu od 22 kune registriranu 23. lipnja.