Sindikati stoga traže žurnu pomoć Vlade, a u protivnom najavljuju kako će se obratiti Europskoj komisiji ili 'uzeti stvar u svoje ruke'.

'Razvidno je da se ponuđenim ugovorima krše mnogi zakoni RH. Stoga tražimo od ministara u Vladi, koji su sudionici privatizacije

Brodosplita, da kontroliraju proces restrukturiranja, da se žurno uključe kako bi se proces proveo i završio sukladno propisima RH i u skladu s onim što je ispregovarano s Europskom komisijom (EK), jer ćemo u protivnom biti prisiljeni obratiti se Europskoj komisiji ili uzeti stvar u svoje ruke', navodi se u priopćenju koje su potpisali glavni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata (SMH - IS) u Brodosplitu Joško Franić, predsjednik Radničkog sindikata u toj tvrtki Ivan Čavka i dopredsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Pavle Matošić

Krajem veljače ove godine, ugovor o privatizaciji Brodosplita, po kojem je samoborski DIV Tomislava Debeljaka postao vlasnik splitskog škvera, potpisali su u ime Vlade ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u ime DIV Brodogradnje d.o.o. predsjednik Uprave Tomislav Debeljak te u ime tvrtke DIV d.o.o. član Uprave Darko Papo

Sindikati koji djeluju u Brodosplitu navode kako su razočarani postupcima novog vlasnika Brodosplita koji je, 'unatoč dogovoru da će prijedloge ugovora o radu koje namjerava sklopiti s radnicima dostaviti nekoliko dana prije na uvid sindikatima, to nije učinio, već radnicima uvjetuje da ugovore o radu potpisuju odmah na licu mjesta bez mogućnosti konzultacija o sadržaju i pravima s pravnicima ili sindikatima'.

Preporuka je sindikata radnicima Brodosplita da ponuđene ugovore ne potpisuju jer će inače sebi stvoriti problem već pri primjeni, a osobito ako se ugovor raskine, ističu u priopćenju čelnici triju sindikata koja djeluju u splitskom brodogradilištu.

Pritom napominju kako je ugovor o radu dvostrani akt i to jedne strane koja nudi poslove i druge koja te poslove prihvaća uz ugovaranje plaće za taj rad, a u njemu treba precizno navesti mjesto rada, naziv radnog mjesta i kratak opis poslova koje će radnik obavljati. To je izbjegnuto navesti, ali su zato navedene sve moguće kazne ukoliko radnik nešto propusti napraviti.

Iako je obvezan sadržaj ugovora o radu osnovna plaća, dodaci na plaću i razdoblje isplate primanja, to nije navedeno, već se poslodavac poziva na Pravilnik o radu i Pravilnik o plaćama kao i druge akte poslodavca, upitno koje, a sve pod krinkom Brodosplita d. d., upozorava se u priopćenju.

Sindikalisti također ističu kako je otvoreno pitanje je li poslodavac za čitav niz trgovačkih društava, koje je osnovao u okviru Brodosplita, donio pravilnik o radu i pravilnik o plaćama na zakoniti način odnosno trebao li ih je donijeti u uvjetima kad zapošljava manje od 20 radnika. 'Ako akte nije donio, tada je prevario radnike jer se poziva na plaću i materijalna prava određene tim aktima, na veći broj dana godišnjeg odmora i sl., na nepostojeće akte', naglašava se u priopćenju sindikalista.

Također se upozorava da se kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavaca pri sklapanju ugovora o radu 'nigdje i ne spominje'.

Osim toga, za radnike Brodosplita, koji imaju dugogodišnji radni staž, bez obzira na tip ponuđenog ugovora, ugovara se probni rad u najvišem trajanju od šest mjeseci za svakog radnika, što je zloupotreba instituta probnog rada, jer je uobičajeno da se on ugovara samo sa radnikom koji nikada nije radio na istim ili sličnim poslovima, stoji u priopćenju.

Iako su sindikati, kao se navodi u priopćenju, prijavili nadležnim institucijama anketiranja koja su se provodila nezakonito i dalje se prikupljaju podaci radnika pa je u ugovoru o radu uglavljeno da se 'mora prijaviti poslodavcu ako im je netko iz šire i uže obitelji u radnom odnosu kod poslodavca'.

Sindikalni čelnici Brodosplita napominju kako je radnike osobito revoltirao članak iz ugovora o radu kojim je regulirano da se nakon otkaza radnik ne smije dvije godine zaposliti kod drugog poslodavca jer će mu se 'naplatiti kazna od šest plaća'.