HUP - Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede, analizom službenih podataka DZS-a, HAPIH-a, kao i bioloških zakonitosti u ovčarstvu (pasmina, broj rasplodnih grla, prosječan indeks janjenja i prosječna veličina legla), pred nadolazeće blagdane i pojačanu potražnju za janjetinom upozorava građane na dramatične brojeve u ovom sektoru
U priopćenju se navodi kako žele 'pojasniti koliko crna poljoprivreda negativno utječe na kvalitetu, cijenu i zdravstvenu ispravnost janjećeg mesa koje će se za blagdane naći na stolovima'.
Prema konzervativnim procjenama HUP-a, godišnje se zbrine minimalno 250.000 janjadi izvan sustava kontrole ovlaštenih klaonica i proda na crno.
'Prije svih drugih posljedica za hrvatske građane, želimo apelirati na velik javnozdravstveni problem koji generira crna prodaja janjadi iz godine u godinu. Broj janjadi koja se prodaju na crno na hrvatskim pašnjacima, livadama, u kanalima, na divljim deponijima i u dvorištima ostavlja nezbrinuto preko dva milijuna kilograma životinjskog otpada svake godine', navode iz HUP-a.
Zbog cijena janjetine na crnom tržištu, koja pred blagdane iznosi od pet do sedam eura po kilogramu (žive vage), procjene su da će u 2024. godini vrijednost crnog tržišta tog mesa doseći rekordne razine te iznositi između 40 i 45 milijuna eura.
vezane vijesti
Crna proizvodnja u ovčarstvu utječe i na povišene cijene janjetine na hrvatskom tržištu. Proizvođači koji rade legalno i po propisima su malobrojni i u cijenu koju nude trgovinama moraju ugraditi troškove rada, poreze i doprinose, troškove klaonice, transporta i veterinara te dokaze o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda. Svi ti inputi u proizvodnji, kao i nelegalna konkurencija, formiraju cijenu domaće janjetine za trgovine koja je viša od one iz uvoza te su količine domaće janjetine u trgovinama simbolične, a omogućuje se prodaja iz uvoza po cijenama višim nego u drugim zemljama za isti proizvod.
Za smanjenje cijena janjećeg mesa za hrvatske građane nužno je prebaciti stotine tisuća ovaca u legalnu proizvodnju i prodaju, a za bolji položaj proizvođača na tržištu i povećanje proizvodnje, koje bi dovelo do konkurentnijeg i za građane povoljnijeg proizvoda, nužno je udruživanje proizvođača i ulaganje u kapacitete klaonica. 'Sve dok je moguće većinu uzgojene janjadi zbrinuti i prodati na crno ne možemo očekivati promjenu trendova, a uloženi novac u ovčarstvu neće donijeti željeni napredak', ističu iz HUP-a.
Crno poslovanje
Osim što svojim poslovanjem opterećuju i druge poljoprivredne grane važne za proizvodnju janjetine, poput veterinarskih službi, nelegalni proizvođači svojim crnim poslovanjem unose nered i izvan okvira poljoprivrede te guraju ugostitelje, mesnice i prerađivače u crno poslovanje.
Hrvatski građani podupiru potporama i poreznim olakšicama proizvodnju janjećeg mesa, ali i poljoprivrednim površinama u njihovom vlasništvu.
'Upravo upravljanjem državnim poljoprivrednim zemljištem i novim odredbama u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, kontrolom gospodarskih programa te obveznim dokazivanjem proizvodnje za zakupce državne zemlje prilikom predaje izvještaja o ispunjavanju gospodarskih ciljeva možemo značajno umanjiti sramotnu zbilju i realnost na hrvatskom tržištu janjetine', smatraju u HUP-u.
Što kaže zakon
Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne podupire poljoprivrednu proizvodnju, već industriju poticaja, a posljedice osjeća i ovčarstvo. Prema službenim podacima, u Šibensko-kninskoj županiji se korištena površina pod krškim pašnjacima u posljednje četiri godine povećala za 6133,60 hektara, a broj krava/goveda povećao se za 3826 grla te se broj ovaca smanjio za 9899 grla. U Ličko-senjskoj županiji se korištena površina pod krškim pašnjacima u posljednje četiri godine povećala za 3573,27 hektara dok se prema službenim podacima broj krava/goveda povećao za 4094 grla, a broj ovaca smanjio se za 11.687 grla.
'Na primjeru ove dvije županije vidimo povećanje upisanih površina u sustav potpora i značajno smanjenje broja ovaca. Zamjenjuju ih pasmine goveda koje tradicijski nisu dio naših područja, a zbog svoje sposobnosti da budu slobodno puštene na pašnjaku cijele godine služe za ispunjavanje minimalnih uvjeta za dobivanje potpora. Kao posljedicu tih nepromišljenih odredbi zakona imamo tisuće hektara državnog zemljišta na kojima se prestaje s vrijednom poljoprivrednom proizvodnjom poput ovčarstva, a zamjenjuje ih poljoprivreda bez proizvoda te krda divljih konja', upozoravaju HUP-ovci.
Za potporu pravim poljoprivrednim proizvođačima predlažu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu na način da se cijena zakupa za krške pašnjake formira prema iskoristivoj površini upisanoj u ARKOD. Trenutno poljoprivrednik koji ima u zakupu česticu krškog pašnjaka od 200 hektara, a iskoristivo mu je samo 50 hektara, plaća zakupninu za svih 200 hektara, uključujući stijene.
'Takva promjena odredbi zakona, u kombinaciji s kontrolom i dokazivanjem proizvodnje na državnom zemljištu, napokon bi dovela u prednost proizvođače naspram špekulanata. Hrvatski građani bili bi sigurniji da poljoprivredno zemljište u njihovom vlasništvu služi za proizvodnju hrane, a janjetina na tanjuru bit će i na računu', zaključuju u HUP-u.
