Čak 10 godina nakon potvrđivanja optužnice i više od devet godina suđenja u četvrtak bi na zagrebačkom Županijskom sudu trebala biti objavljena presuda bivšim čelnicima Hrvatske poštanske banke (HPB) te poduzetnicima kojim su kao povlaštenim klijentima banke davali rizične kredite
''Zajedničko tim kreditima je da je proces njihova odobravanja bio režiran, a da su privilegirani klijenti, izravno ili neizravno, dolazili uz preporuke trećih, visokopozicioniranih osoba. Povrat tih kredita bio je omogućen odobravanjem novih privilegiranih kredita, mahom još rizičnijih za HPB, iz kojih su zatvarani dugovi po ranijim kreditima ili su im opetovano odobravani'', kazao je sredinom travnja u završnim riječima Uskokov tužitelj Saša Manojlović.
Protegin branitelj Darko Maržić je u završnim riječima obrane naglasio kako tužiteljstvo tijekom postupka nije uspjelo dokazati opisane radnje izvršenja ili namjere okrivljenika.
''Optužba je već od samog početka bila nategnuta, a bila je temeljena na krajnje nekompetentnom, nejasnom, paušalnom pa čak i nonšalantnom vještačenju Uskokova vještaka Vladimira Krkleca, koji na usmenom izlaganju nije uspio obraniti gotovo ni jedno slovo svoga nalaza'', dodao je Maržić.
Uz čelnike HPB-a Josipa Protegu, Marja Kirinića i Ivana Sladonju, u aferi Bankomat optuženi su poduzetnici Svetimir Gadža, Oliver Beidenegl, Ivan Galić, Slaven Čolak, Boris Šimunić i Davor Čilić.
Istraga protiv bivšeg šefa te državne banke Josipa Protege i ostalih suoptuženika pokrenuta je još krajem 2009. a optužnica je potvrđena u veljači 2013. nakon što je prethodno u dva navrata, u studenom 2010. i ožujku 2012. vraćana tužiteljstvu na doradu.
Inkriminirana šteta u međuvremenu prepolovljena
Protegu, bivšeg člana uprave banke Ivana Sladonju, bivšeg financijskog direktora Marijana Kirinića te šestoricu navodno povlaštenih klijenata terete da su od 2005. do 2009. oštetili HPB za 240 milijuna kuna jer su davali, odnosno primali visokorizične kredite koji nisu vraćeni banci.
Optužene čelnike banke teretilo se i za dodatnu štetu od 26 milijuna kuna zbog isplate menadžerskih bonusa, od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna. Taj novac su, tvrdi se u optužnici, isplaćivali na temelju lažno prikazane dobiti u poslovanju.
Uskok je isprva teretio Protegu i ostale da su HPB oštetili za oko pola milijarde kuna štete, no nakon ponovljenog vještačenja, Uskok je inkrimiranu štetu prepolovio.
Osim za udruživanje, optužene se tereti za zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na te zlouporabe, a jednog od klijenata banke i za pranje novca. Svi okrivljenici poriču optužbe tvrdeći da su krediti bili odobreni prema pravilima struke te da su imali adekvatne instrumente osiguranja.
Protega i Sladonja su u prosincu 2018. nepravomoćno oslobođeni u postupku poznatom kao Mali bankomat, u kojem ih se teretilo da su putem HPB-a dali Glasu Istre i Elektroničkom medijskom centru 16 milijuna kuna neosiguranih kredita.