Broj oboljelih od alergija na hranu povećava se iz godine u godinu. Više od 17 milijuna Europljana pati od neke alergije na hranu. Oko 3,5 milijuna tih alergičara mlađe je od 25 godina, a među njima je i sve više djece, prema podacima Europske unije
Voditeljica odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi dječje bolnice Srebrenjak Mirjana Turkalj objašnjava da se alergije na hranu javljaju već u dojenačkoj dobi, kada se počinje uvoditi nova hrana u prehranu.
Postoji sedam, kako navodi, najčešćih alergena kod djece, a to su jaja, mlijeko, brašno, kikiriki, orašasti plodovi, riba i plodovi mora. Tu su još soja i sezam, koji se u zadnje vrijeme pojavljuju kao alergeni kod djece.
vezane vijesti
Kod odraslih alergijske reakcije izaziva voće poput banana, ananasa, jabuka, krušaka, trešanja ili jagoda, odnosno povrće poput celera i mrkve te aromatično bilje, razni orašasti plodovi i kikiriki.
Iako se od treće godine života, kako objašnjava, smanjuje alergija na jaja i mlijeko, a do šeste godine 80 do 90 posto djece preraste navedene alergene, dok kikiriki preraste samo 20 posto, ipak je vidljiv značajan porast alergičara na hranu.
'U razvijenim zemljama značajan je porast oboljelih od alergija na hranu, ali ne postoji konkretan razlog za to što su alergije postale epidemijske bolesti, već ima više teorija kao što je način na koji se živi, kako se hranimo, koliko smo promijenili crijevnu floru, koliko smo bili liječeni antibioticima i tako dalje', objašnjava Mirjana Turkalj i dodaje da je do prije deset godina bilo pet do šest posto alergičara, a u zadnjih desetak godina postotak se povećao na osam do 10 posto.
Alergeni i u vrlo malim količinama opasni po život
Stoga je EU donio odredbu prema kojoj sva prodajna ambalaža mora u popisu sastojaka sadržavati i informacije o alergenima, a 14 najčešćih alergena u hrani treba biti istaknuto pomoću posebnog fonta, stila ili pozadinske boje.
'To je izrazito važno jer sve više djece i odraslih su alergičari, pa ti skriveni alergeni koji se mogu naći u industrijskoj hrani i u vrlo malim količinama mogu biti opasni po život', zaključuje voditeljica odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi te dodaje kako je ujedno član Hrvatske agencije za hranu, 'pa smo dužni pratiti propise koje donese EU'.
Dok za hranu koja nije pretpakirana države članice mogu donijeti svoje nacionalne propise o načinu prikazivanja informacija o alergenima, a ako ih nemaju, moraju se koristiti propisima EU-a. Popis najčešćih alergena temelji se na znanstvenom savjetu koji ažurira Europska agencija za sigurnost hrane.
Više na: ovajputglasam.eu
