Na razini Europske unije dogovoreni su jednoobrazni standardi za označivanje prema kojima na svakom upakiranom prehrambenom proizvodu moraju biti prikazani popis sastojaka i informacije o hranjivim vrijednostima. Neovisno o tome izbjegavate li ugljikohidrate, masnoće ili šećer, moći ćete za svaki proizvod usporediti koliki je njihov udio na 100 grama i koja je njegova ukupna energetska vrijednost.

Ako se na neko vrijeme odlučite za zamjenske obroke, EU je i za njih odredio konkretne standarde u pogledu sastava, temeljene na znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane, kako bi se osiguralo da i takvi proizvodi pružaju nužne hranjive tvari koje su potrebne vašem tijelu. Nova, ažurirana pravila primjenjivat će se od listopada 2022.

Osim toga, na snazi je zakonodavstvo koje štiti potrošače od lažnih prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji. Svaka tvrdnja, kao što je 's niskim udjelom masti' ili 'bogat vlaknima', mora se temeljiti na znanstvenim dokazima i biti odobrena za upotrebu u EU.

Uloga Europske agencije za sigurnost hrane

Kako bi svojim građanima osigurala pristup zdravstveno sigurnoj hrani bogatoj hranjivim tvarima, sveobuhvatna politika Europske unije obuhvaća zakone čiji su kreatori usredotočeni na inicijative i propise o zdravstvenim rizicima povezanim s lošom prehranom. Mjere za smanjenje rizika od različitih kroničnih bolesti metabolizma, poput pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, temelje se na strogim, neovisnim znanstvenim procjenama koje donosi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).

Nedavno smo svjedočili velikom preokretu po pitanju dosadašnjih preporuka roditeljima da djeci ne daju hranu koja se smatra alergenom sve do prve godine života, a neke ni do druge ili treće navršene godine.

Američka udruga pedijatara objavila je nove smjernice prema kojima bi djeci u prehranu trebalo uvoditi upravo onu hranu koja se smatra alergenom, kao što su kikiriki, riba, mlijeko i jaja.

Sumiranjem rezultata zadnjih istraživanja o alergijama na hranu znanstvenici su zaključili kako nema uvjerljivih dokaza da odgoda uvođenja alergena u prehranu djeteta djeluje na sprečavanje razvoja alergija na hranu. Upravo suprotno, tvrde da postoje dokazi po kojima rano uvođenje alergena u prehranu djeteta u dobi od četiri mjeseca zapravo može spriječiti razvoj alergije na tu namirnicu.

Europska agencija za sigurnost hrane izradila je nacrt znanstvenog mišljenja o prikladnoj dobi za uvođenje dopunske prehrane u prehranu dojenčadi i otvorila javnu raspravu u koju se sve zainteresirane strane svojim pisanim komentarima mogu uključiti do 29. svibnja.

Ovaj nacrt znanstvenog mišljenja ne treba tumačiti kao preporuku javnom zdravstvu o uvođenju dopunske hrane ili kao procjenu optimalnog trajanja prehrane dojenčadi isključivo dojenjem. Njegova je svrha procijeniti znanstvene dokaze o tome postoje li razvojne odrednice za uvođenje dopunske hrane te postoje li štetni učinci ili koristi povezane s uvođenjem komplementarne hrane prije šestog mjeseca života.

Uloga EFSA-e razlikuje se od uloge većine drugih regionalnih ili međunarodnih tijela koja djeluju u području prehrane, poput Svjetske zdravstvene organizacije ili Američke agencije za hranu i lijekove, a koji su odgovorni i za procjenu rizika i politiku usmjerenu njegovom smanjenju.

U čijoj su domeni politika i zakoni vezani uz zdravstvene rizike?

EFSA ima strogo znanstvenu savjetodavnu funkciju, a zadaci upravljanja rizikom, kao što su donošenje javne zdravstvene politike, integracija znanstvenih savjeta u pravne okvire ili odobravanje proizvoda ili zdravstvenih tvrdnji, izvan su nadležnosti ove agencije.

Rad EFSA-e i njezina Odbora za prehranu, nove namirnice i alergenu hranu (NDA) u velikoj mjeri diktiraju zahtjevi zakonodavstva EU-a, a i potrebe specifičnih zahtjeva Europske komisije.

Glavna područja djelovanja EFSA-e određivanje su referentnih vrijednosti u prehrani, uključujući gornje podnošljive razine unosa vitamina i minerala (trenutno je u tijeku javna rasprava o nacrtu znanstvenog mišljenja za referentne vrijednosti natrija i klorida u prehrani), sigurnost nove hrane (zakonima EU-a definirana je kao 'hrana ili sastojci koji se u EU ne konzumiraju u značajnoj mjeri prije 15. svibnja 1997.') i izvori hranjivih tvari, sigurnost drugih tvari namjerno dodanih hrani, znanstveni savjeti o hrani za posebne skupine, osobito dojenčad, znanstvena obrazloženja zdravstvenih tvrdnji, mogućnost alergijskih i netolerancijskih reakcija na određene sastojke hrane i druga generička pitanja povezana s ljudskom prehranom, poput sigurnosti kofeina.

Svi zaključci koje donese EFSA smatraju se neobvezujućim savjetima za tijela koja su odgovorna za upravljanje rizicima, a to su Europska komisija, Europski parlament i države članice EU-a.

Više na: ovajputglasam.eu