Facebook, Twitter, Instagram, YouTube... Više od polovice Europljana s pristupom internetu koristi internetske društvene mreže najmanje jednom tjedno, načešće za kontakt s prijateljima i članovima obitelji, slanje službenih dokumenata, dijeljenje fotografija ili sudjelovanje u raspravi
Većina Europljana misli da je otkrivanje osobnih podataka sasvim uobičajena stvar. Međutim, sve te platforme prikupljaju podatke o vašim navikama i sklonostima ili lokaciji. Štoviše, te informacije onda dijele s drugima, često bez vašeg znanja.
Velik broj Europljana ne zna što se događa s njihovim podacima i za što se sve upotrebljavaju. Mnogi sumnjaju da se ti podaci zloupotrebljavaju, zbog čega je u opasnosti njihov ugled, posao i imetak.
Stroga pravila o zaštiti podataka
Dugi niz godina EU ima stroga pravila o zaštiti podataka koja vrijede i za društvene mreže. Na primjer, od korisnika se mora tražiti suglasnost prije nego što se njegovi podaci upotrijebe u druge svrhe tako da Facebook u Europi više ne smije automatski označivati fotografije, a zahtijeva se i veća transparentnost u vezi s promjenama pravila o privatnosti koja primjenjuju Facebook ili WhatsApp.
Budući da su se na internetu pojavile nove prakse, kao što su neovlašteno dijeljenje podataka i izrada profila, EU je ažurirao ta pravila kako bi bolje zaštitio vas i vašu djecu, ali i povećao povjerenje u te usluge. Od svibnja 2018. na raspolaganju su vam novi alati za kontrolu, na primjer pravo na brisanje podataka ili njihov prijenos na drugog pružatelja usluga, kao i lakši pristup postavkama privatnosti.
Zaštita podataka je temeljno pravo
Svaka informacija koja se odnosi na osobu koja se može identificirati, makar i posredno, osobni je podatak. Zadržati kontrolu nad podacima znači zadržati kontrolu nad našim životima. U EU, zaštita podataka sadržana je u Povelji o temeljnim pravima, uz pravo na privatnost.
Kao posljedica toga, pravo EU regulira obradu podataka, uspostavlja ravnotežu između zaštite podataka i drugih prava ili interesa poput slobode izražavanje ili javne sigurnosti te postavlja stroge uvjete pod kojima se podaci mogu obrađivati.
Pravo na zaborav
Zaštita podataka mora biti učinkovita, presudio je Sud Europske unije. Pravo da se vaši podaci izbrišu iz tražilice veće je od gospodarskog interesa tražilice pa i interesa javnosti. Prema Općoj uredbi EU-a o zaštiti podataka, koja se primjenjuje od svibnja 2018. godine, svatko od nas ima 'pravo na zaborav' i zatražiti da se njegovi podaci izbrišu.
Tvrtka ili organizacija mora odgovoriti na vaše zahtjeve bez nepotrebnog odgađanja, najkasnije za mjesec dana. Ako ne namjerava udovoljiti vašem zahtjevu, mora za to navesti razlog. Ta se prava primjenjuju u cijeloj EU, bez obzira gdje se podaci obrađuju i gdje je tvrtka osnovana. Ta se prava primjenjuju i kada kupujete robu i usluge od tvrtki koje nisu iz zemalja članice EU-a, ali posluju na njenom teritoriju.
Sedam zlatnih pravila
Svi stanovnici Europske unije imaju pravo:
- na informacije o obradi vaših osobnih podataka;
- dobiti pristup osobnim podacima o vama; tražiti ispravak netočnih, netočnih ili nepotpunih osobnih podataka;
- zahtijevati brisanje osobnih podataka kada više nisu potrebni ili ako je obrada nezakonita;
- uložiti prigovor na obradu vaših osobnih podataka u marketinške svrhe ili na temelju vaše konkretne situacije;
- zatražiti ograničenje obrade vaših osobnih podataka u posebnim slučajevima;
- primati osobne podatke u strojno čitljivom obliku i slati ih drugom kontroloru ('prenosivost podataka');
- zahtijevati da odluke, temeljene na automatiziranoj obradi vaših osobnih podataka, donose fizičke osobe, a ne samo računala. I u ovom slučaju imate pravo izraziti svoje stajalište i osporiti odluku.
Više na ovajputglasam.eu