Statistike pokazuju da se 70 posto građana Europske unije, među kojima i 96 posto mladih, svakodnevno služi internetom. Istovremeno, broj internetom povezanih uređaja do kraja sljedeće godine narast će na više od 20 milijardi. Mi smo okruženi Internetom stvari. A takvo okruženje privlači i cyber kriminalce.

Kibernetički kriminal doslovce buja. Cyber zločini, pokazuju statistike, u pet su godina porasli pet puta i pritom nanijeli gubitke koji se mjere stotinama milijardi eura. Kibernetički napadi, naročito oni koji dolaze iz drugih zemalja, prepoznati su kao glavna prijetnja nacionalnoj sigurnosti u svim zemljama EU.

Razni oblici cyber kriminala

Stoga ne čudi da je čak 86 posto Europljana zabrinuto zbog jačanja cyber kriminala. Razmjer i sofisticiranost kibernetičkih napada dosegli su dosad neviđene razine; u nekim europskim zemljama cyber kriminal čini polovinu svih počinjenih kaznenih djela.

Cyber kriminal pojavljuje se u raznim oblicima. Kriminalci uporabom zlonamjernih programa mogu steći kontrolu nad vašim uređajima, pri čemu su napadi ucjenjivačkim programima jedna od glavnih prijetnji. Mogu ukrasti ili ugroziti vaše podatke i identitet, prije svega kako bi počinili prijevaru na internetu. Također se koriste darknetom, skrivenom mrežom za prodaju nezakonite robe i hakerskih usluga. Najgore od svih kriminalnih djela, počinjenih u kibernetičkom prostoru, svakako je seksualno iskorištavanje djece.

Moderne kriminalce ne privlači samo vaš novac; njih zanima i novo 'crno zlato' - vaši podaci. Svakodnevno se u cyber prostoru izgubi ili ukrade više od pet milijuna podataka.

Sveobuhvatna politika kibernetičke sigurnosti u EU

Kako bi spriječila i suzbila cyber kriminal, Europska unija osmislila je sveobuhvatnu politiku kibernetičke sigurnosti koja je od 2017. predmet zahtjevne reforme. Novi zakon o kibernetičkoj sigurnosti, izrađen radi jačanja kibernetičke otpornosti Europe, stupio je na snagu u svibnju 2018. Konkretnim zakonima na području EU-a kriminalizirano je zlostavljanje djece na internetu, napadi na informacijske sustave i prijevare u okviru bezgotovinskog plaćanja.

U okviru Europola osnovan je Europski centar za kibernetički kriminal (EC3) koji državama članicama EU-a pomaže u istraživanju kaznenih djela na internetu i razbijanju kriminalnih mreža. Zajedno s privatnim partnerima taj je centar poveo inicijativu za pomoć žrtvama ucjenjivačkih programa da ponovno steknu pristup računalima bez plaćanja, a o njoj se više može saznati na internetskoj stranici No More Ransom! Projekt koji je EC3 pokrenuo u suradnji s tvrtkom Kaspersky i McAfee sada ima više od 100 partnera.

Velik novac za konkretne mjere

EU u međuvremenu posredstvom svojeg Fonda za unutarnju sigurnost doprinosi borbi protiv kiberkriminala financiranjem konkretnih mjera diljem EU-a. Riječ je o osposobljavanju kadrova, operativnoj suradnji, nabavi opreme i uspostavi informatičkih sustava.

Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost ENISA dobit će veći broj zaposlenih uz veći proračun, dok će se suradnja između država članica unaprijediti. Radi se na standardizaciji certifikata za IT opremu u Europi, koji bi do 2023. mogao postati obavezan.

Posljednjih godina usvojeno je niz zakonodavnih prijedloga, posebno o sigurnosti mreže i informacija, a u zaštitu sigurnosti od kibernetičkih napada uložen je i veliki novac. Europska unija dala je više od 600 milijuna eura za istraživanje i inovacije u projektima kibernetičke sigurnosti te potaknula suradnju unutar EU-a i s partnerima na globalnoj razini.

Više na: ovajputglasam.eu