U filmu 'Početak' (Inception) Leonardo DiCaprio glumi 'poduzetnika' koji ljudima ulazi u snove i krade iz njih informacije ili ih postavlja ondje. Fantastična priča s nešto negativaca, korporativne špijunaže, lijepom glavnom glumicom i dovoljno napetosti recept je za uspjeh na kino blagajnama, ali očito i za nešto više, jer su se sličnom problematikom i pitanjima bavili britanski i američki znanstvenici.

Premda lucidni snovi (snovi u kojima smo svjesni da sanjamo) nisu toliko dramatični koliko fantastična i futuristička ideja trgovanja snovima, princip je u osnovi isti.

Osoba koja proživljava lucidne snove svjesna je činjenice da sanja te od tog trenutka može upravljati samim sadržajem sna, 'režirati' ga po svojoj volji. S druge strane, jednako tako može i stajati sa strane te glumiti promatrača. Svjesnost o sanjanju čini lucidne snove posve drugačijima od onih koje nazivamo 'živima' i 'stvarnima'.

Studije provedene na nekoliko sveučilišta u SAD-u i Velikoj Britaniji pokazuju da se broj ljudi zapadnog svijeta koji proživljava lucidne snove u odnosu na osamdesete godine prošlog stoljeća povećao za 10 do 40 posto. Danas su toliko česti da će jedna od osam osoba barem jednom u životu proživjeti lucidan san.

Psiholog Mark Blagrove, profesor na Sveučilištu Swansea u Velikoj Britaniji koji vodi laboratorij za proučavanje snova, rekao je da se svjesnost čovjeka tijekom spavanja mijenja što je svjesniji lucidnih snova u stvarnosti. 'Ponekad se javljaju zato što ljudi o njima čitaju ili čuju za njih. Dešavalo se da mi nakon predavanja o lucidnim snovima dolaze studenti i kažu da su imali takvo iskustvo', kaže Blagrove.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici na Sveučilištu Harvard u SAD-u pokazalo je da je mozak tijekom lucidnih snova izrazito aktivan. Čak je nivo mentalne aktivnosti u nekim dijelovima mozga jednak onom u budnom stanju.

Također, pokazalo se da su ljudi koji proživljavaju lucidne snove dijele i neke zajedničke karakteristike. Primjerice, kreativni su, ali i vole rješavati probleme te više vjeruju u osobnu nego u kolektivnu odgovornost.

Naravno, znanstvenici nisu ni pokušali riješiti problem funkcije snova, ni uobičajenih ni lucidnih. Profesor Jim Horne s britanskog Sveučilišta Loughborough rekao je za Times da su snovi 'kino našeg uma', hirovita razonoda koja nas drži u snu.

No profesor Blagrove smatra da nam snovi pomažu da nešto usadimo u pamćenje. Prema njegovim istraživanjima, u snovima se pojavljuje neproporcionalna količina informacija koje su stare pet do sedam dana.

Noćne more mogu biti odraz briga koje imamo u budnom stanju, s tim da su najčešće teme u noćnim morama padanje, proganjanje, osjećaj paralize, kašnjenje i smrt voljene osobe. Muškarci će prije imati noćne more koje uključuju pljačkanje i nasilje, dok se teški gubici i seksualna napastovanja češće javljaju u noćnim morama kod žena. Snovi o gubitku zuba ili kose također su češći kod žena, što vjerojatno simbolizira općeniti strah od gubitka ljepote.

Prijašnja su istraživanja također pokazala da žene puno češće imaju noćne more od muškaraca te da su njihovi snovi puno intenzivniji i nakon buđenja dulje ostavljaju dojam.