Cuvierov kljunasti kit životinja je koja može najdublje zaroniti, pokazalo je satelitsko praćenje tih životinja koje se u jednom dahu mogu spustiti na dubine od čak tri kilometra i tamo ostati do 137 minuta
Biologinja Erin Falcone iz instituta Cascadio Research Collective u državi Washington koja je vodila istraživanje kaže kako je fiziologija tih životinja prilagođena potrebi skladištenja velikih količina kisika.
'Ti kitovi imaju vrlo visoke razine mioglobina u svojim mišićima tako da je tkivo gotovo potpuno crno. On funkcionira poput hemoglobina u krvi što omogućava kitovima da spreme puno kisika i stoga udišu puno rjeđe kad su aktivni.'
'Još jedna ključna prilagodba koja omogućava kljunastim kitovima da dublje zarone je dramatično smanjenje zračnih prostora u tijelima', dodala je objašnjavajući da je upravo prisutnost zraka u tijelu čovjeka ono što bi ga uništilo na djeliću dubine na koju rone ovi kitovi.
Znanstvenici su satelitski pratili osam kitova i prikupili podatke o 3.700 sati njihova ronjenja.
Uočeno je i da je vrijeme provedeno na površini oceana između urona vrlo kratko tek nekoliko minuta, a najdublji uron je bio do dubine od 2.992 metara i trajao 137,5 minuta. Prosječna težina Cuvierovih kitova je oko 2,5 tona.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Plos Biology.
