Mužjaci miševa zavode ženke podoknicama visokog tonaliteta, a znanstvenici su primijetili i da mijenjaju melodiju kad su suparnici u blizini. To otkriće sugerira da miševi mogu imitirati i učiti složene zvukove.

Znanstvenici su do sada mislili da sposobnost koju imaju ljudi, neke ptice, dupini, kitovi, šišmiši, slonovi, morski lavovi i tuljani nije prisutna kod miševa. S obzirom da se miševi koriste za medicinska istraživanja, ovo otkriće moglo bi pomoći u istraživanju autizma i sličnih poremećaja koje karakteriziraju problemi s komunikacijom.

Prije tog otkrića bilo je poznato da miševi pjevaju i zvižde kad zavode ženke, no vodeća pretpostavka je bila da svoje krikove visokih frekvencija proizvode instinktivno. Kad su znanstvenici stavili dvojicu mužjaka u kavez, jedan od njih je prilagodio svoju pjesmu da bi zvučao sličnije drugom.

Tim znanstvenika koji se pozabavio neobičnim problemom do svojih je rezultata došao na Sveučilištu Duke u Sjevernoj Carolini. Njihovu teoriju da se radi o naučenim zvukovima upotpunila je i činjenica da miševi koji su izgubili sluh pjevaju falš.

Dodatne dokaze znanstvenici su prikupili serijom testova koji su pokazali sličnosti rada mozga ljudi i miševa kad pjevaju.