Francuski umjetnik po imenu Villemard napravio je 1910. godine seriju od 24 kromolitografija koje prikazuju kako on zamišlja život u 2000. godini. Dok su neka od umjetnikovih predviđanja vrlo darežljiva, neka su prilično blizu današnjici
Francuska nacionalna knjižnica posjeduje zbirku od 24 razglednice koje je francuski umjetnik Villemard izradio 1910. Cijela zbirka nosi naslov 'U 2000. godini', a ilustracije su ispunjene autorovom vizijom budućnosti.
Zanimljivo je vidjeti kako Villemard na početku 20. stoljeća zamišlja kakva će poboljšanja postojati za 100 godina. Umjetnikova vizija prepuna je ljudske lijenosti.
Roboti vrše razne poslove od šišanja, šminkanja i pudranja do krojenja i izrade odijela, a ljudi su na većini ilustracija u letećim strojevima koji služe više za zabavu nego kao prijevozna sredstva. Iako je Villemard bio pretjerano velikodušan s ljudskim mogućnostima u pogledu osobnih letjelica, njegova druga predviđanja vrlo su blizu nekim tehnologijama koje danas jesu u upotrebi.
Villemard je u svojim razglednicama iz budućnosti prikazao stroj koji omogućuje sliku za vrijeme telefonskog poziva, audiopisma i audionovine, spašavanje brodolomaca letjelicom te arhitekta koji uz pomoć robota sam gradi zgrade. Bez obzira na oslanjanje na ikonografiju i tehnologiju svog vremena, Villemard je u nabrojanim primjerima stvorio slike koje su nama danas prepoznatljive.
Naravno, tu je i niz ilustracija koje će vrlo vjerojatno izazvati smijeh kod čitatelja - vatrogasci i prometni policajci koji lete uz pomoć šišmiševih krila te nevjerojatne upotrebe letjelica svih mogućih vrsta za zabavu poput letećeg tenisa, večernjih izlazaka i festivala. Osim smiješnih, Villemard napravio je i nekoliko zanimljivih ilustracija poput koturaljki na električni pogon i direktnog unosa podataka u glavu uz pomoć mašina.
Isplati se usput spomenuti da arhitekti poput Fabija Gramazia i Matthiasa Kohlera danas zamišljaju načine kako da stvarno u potpunosti kompletan proces građenja preuzmu roboti, a stručnjaci robotike Quentin Lindsey, Daniel Mellinger i Vijay Kumar rade na letećim robotima koji sami mogu slagati građevine uz pomoć magnetskih potpornja.
Pitanje je samo što ćemo prvo ugledati - arhitekte u mehaniziranim egzoskeletima na gradilištima ili automatizirane helikoptere koji slažu zgrade iz zraka.
