Povodom Tjedna ljenjivaca koji se trenutno obilježava diljem zooloških vrtova i parkova za životinje, istražili smo nešto o tim zanimljivim i nedovoljno istraženim životinjama.

Becky Cliffe, britanska zoologinja koja radi u utočištu za ljenjivce u Kostarici, objasnila je za Metro: ‘Vjerojatno se radi o kombinaciji njihove čudnovatosti, stalnog zagonetnog smiješka i preslatkih beba koje čine savršenu kombinaciju za internetsku popularnost. Osim toga što su slatki, ljenjivci imaju niz neobičnih karakteristika zbog kojih su fascinantni. Nisu nalik drugim sisavcima, a u prošlosti su ih slabo proučavali. Tek učimo razumijevati njihovo ponašanje i još mnogo toga o njima moramo naučiti.’

No ono što znamo prilično je zanimljivo. Recimo...

Ljenjivci su nekad bili golemi.
Prapovijesni ljenjivci nisu bili ni mali ni slatki. Megatherium, rod kopnenih ljenjivaca, bili su visoki šest do sedam metara i težili su između četiri i sedam tona. Radi se o jednoj od najvećih poznatih vrsta sisavaca, a u to doba od njega su bili veći jedino mamuti i prapovijesna vrsta nosoroga - Paraceratherium

Svi ljenjivci imaju po tri prsta na svakoj nozi.
Postoje dvije porodice ljenjivaca - dvoprsti (nešto manji) i troprsti. No svi ljenjivci imaju po tri prsta na nogama. Jedina je razlika što dvoprsti imaju po dva prsta na svakoj ruci.

Ljenivci obožavaju vodu.
Umjesto da borave na drveću čitavo vrijeme, ljenjivci uživaju u plivanju i sjajni su u tome. Nevjerojatno, ali mogu držati dah pod vodom do 40 minuta.

Ljenivci ne smrde.
Ovi slatki sisavci se ne znoje i nemaju nikakav tjelesni miris. To im, između ostalog, pomaže u izbjegavanju grabežljivaca.

Jako su pospani.
Ipak, ne onoliko koliko biste zbog imena pomislili. Dok ljenjivci u ‘zatočeništvu’ spavaju do 20 sati dnevno, prema istraživanju Instituta Max Planck za ornitologiju u Njemačkoj, u divljini u Srednjoj i Južnoj Americi potrebno im je samo osam do devet sati sna - otprilike koliko i nama.

Ljenivci mrze orlove.
Naravno, orlovi su im jedni od zakletih neprijatelja u divljini i jedni od najvećih grabežljivaca u životinjskom carstvu, bar kad su u pitanju ljenjivci. Drugi na popisu neprijatelja su jaguari. Nemilosrdni orlovi imaju tako oštar vid i snažne kandže da mogu uočiti ljenjivca na stablu, oboriti se i trgnuti ga s granja te na mjestu usmrtiti.

Ljenivci drugačije vide svijet.
Gotovo sve budno vrijeme ovi sisavci provode na drveću u prašumama i gotovo uvijek vise naopačke s grane, s glavom prema dolje. Prema studiji koje je provelo Sveučilište Swansea, ljenjivcima to ne predstavlja nikakav problem jer su im unutrašnji organi 'priljubljeni' uz rebra kako im ne bi stvarali pritisak na pluća.

Ljenjivci gube trećinu tjelesne težine vršenjem nužde.
Ove zanimljive životinje obavljaju nuždu samo jednom tjedno i to je jedini razlog zbog kojeg silaze s drveća na zemlju. Zašto? Jeste li vi ikad probali obaviti ‘broj dva’ s drveta? Osim toga, pražnjenjem crijeva jednom tjedno gube i do trećine tjelesne težine.

Spori su, ali probavni sustav im je još sporiji.
Ako ste mislili da vama treba dugo za probavljanje kobasica i slanine, sjetite se sirotih ljenjivaca. Njima treba i 30 dana da bi probavili samo jedan list.

Slatki su.
Ovo je jednostavno činjenica. Očita, ali ipak činjenica.