Potaknuti dupinom koji se zaljubio u djevojku, pronašli smo još nekoliko bizarnih eksperimenta za koje je teško reći zašto su provedeni, a još manje zašto bi netko htio znati odgovor na pitanja poput kako zvuči majmun kad se nadiše helija ili na što se pale purani
Djevojka i dupin
Kao što smo već pisali, 1965. je na Djevičanskim otocima proveden neobičan eksperiment čiji je cilj bio naučiti dupina da govori engleski jezik. Osim što je naučio nekoliko riječi, dupin Peter se usput i zaljubio u Margaret Howe koja ga je podučavala.
Kako je eksperiment trajao deset tjedana, dupinov interes je čak postao i seksualan, što je uzrokovalo dodatne probleme. Iako je doktor John C. Lilly namjeravao nastaviti svoje istraživanje i duže od deset tjedana, ponestalo mu je novca i morao je preseliti dupina u manji laboratorij bez Margaret Howe, što je dupina navodno toliko pogodilo da je uginuo.
Što pali purane?
Šezdesete su očito bile desetljeće kad su ludi znanstvenici imali svoj procvat. Stručnjaci za perad su 1965. primijetili kako se purani pale na lica ženki, te da ih ne zanima ostatak njihovog tijela.
Martin Schein i Egar Hale s Pensilvanijskog državnog sveučilišta započeli su svoj eksperiment pitomo – lutkom purice. Mužjak nije oklijevao, već se odmah bacio na posao.
Znanstvenici su zatim s lutke uklanjali dio po dio tijela – prvo noge, pa zatim rep, pa krila – no purana to nije obeshrabrilo. Štoviše, mužjak se nastavio paliti na lutku čak i kad je od nje ostala samo glava na štapu. Kako bi bili sigurni u svoje rezultate, Schein i Hale su na kraju purana stavili pred odrubljenu glavu prave ženke. Reći ćemo samo da su potvrdili ono što su dotad saznali, piše Cracked
Kornjača kod psihologa
Ljudi imaju refleks da kad vide nekoga tko zijeva automatski i sami imaju potrebu za zijevanjem. Neobičan fenomen nije jedinstven za ljude, već radi i na psima. To je, pretpostavljamo, pokrenulo istraživane zijevaju li kornjače kad vide jedna drugu da to čine.
Naravno, ludi znanstvenici su prvo trenirali kornjače da zijevaju na komandu. Samo to je potrajalo šest mjeseci.
Nakon što je Anna Wilkinson s britanskog Sveučilišta Lincoln napokon uspješno naučila kornjaču da zijeva, znanstvenici su je stavili među druge kornjače i otkrili – da se ne događa apsolutno ništa!
Ne želimo umanjivati važno otkriće da kod kornjača zijevanje nije zarazno, no ipak se možda čini kao da to saznanje neće bitno promijeniti lice životinjske psihologije i fenomena zijevanja. No ako smo potpuno fer, u pitanju jest mala potvrda teorije da za zijevanje mora postojati društveni element među životinjama, pa ovaj eksperiment nije bio potpuni gubitak vremena.
Kako majmun zvuči kad se nadiše helija?
Iako se radi o istraživanju od kojeg se prijateljima životinja vjerojatno diže kosa na glavi, moramo priznati da je teško osuđivati bilo što što uključuje udisanje helija. Pitanje je samo – postoji li uistinu znanstveno opravdanje za takvo nešto.
Primatolog Takeshi Nishimura s japanskog sveučilišta u Kyotu stavio je gibona u prostoriju ispunjenu helijem kako bi proučavao zvukove koje proizvodi. Nishimura je na taj način pokušao otkriti mehanizam na koji giboni proizvode zvukove jer ti majmuni, čini se, svjesno vokaliziraju, no ne govorom, već pjesmom.
