Čili papričice na glasu su kao najčešće uzgajano začinsko bilje na svijetu. No prije nego što su osvojile kuhinje širom svijeta, ljute su se papričice udomaćile u Srednjoj i Južnoj Americi, a nova otkrića pomogla su znanstvenicima bolje shvatiti genetsku evoluciju i porijeklo poljoprivrede
Znanstvenici tvrde da su pronašli lokaciju na kojoj su drevni poljoprivrednici prvi uzgajali Capsicum annuum, najčešću vrstu čili papričica. Slijedeći genetske, arheološke, jezične i ekološke dokaze, otkrili su da je uzgoj ovog ljutog začina rođen u središnjem i istočnom Meksiku.
'Identificiranje porijekla čili papričica nije samo akademska vježba', rekao je glavni autor studije Paul Gepts, znanstvenik sa Sveučilišta California i dodao: 'Prateći porijeklo neke domaće biljke, bolje razumijemo genetski razvoj te vrste i porijeklo poljoprivrede - veliki korak u ljudskoj evoluciji.'
Rodno mjesto čili papričice je...
Genetski materijal iz desetaka uzoraka poljoprivredno uzgojenih i divljih čili papričica ukazivao je na sjeveroistok Meksika kao izvor uzgoja C. annuum, otkrili su znanstvenici. No znanstvenici su proučili i arheološke dokaze i ekološka predviđanja gdje su biljke mogle biti uzgojene s obzirom na klimatske uvjete u prošlosti. Čak su analizirali i drevne rječnike u kojima su bile uključene riječi za čili papričice. Kad su sve ove faktore uzeli u obzir, rodno mjesto omiljenog začina pomaknulo se malo južnije, u centralno istočnu regiju Meksika.
Christine Hastorf, znanstvenica sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, koja se bavi proučavanjem upotrebe biljaka kod drevnih kultura, kaže da interdisciplinarnost obogaćuje istraživanja.
'Najslabija su karika arheološki podaci', rekla je za Live Science Hastorf, koja nije bila uključena u studiju, ali ju je pregledala. Istaknula je da autori imaju samo dva arheološka dokaza o Capsicum annuum - jedan je iz špilje Romero u meksičkoj državi Tamaulipas, a drugi je iz špilje Coxcatlán, južnije, u državi Puebla, oba dokaza stara oko 7.000 do 9.000 godina. Ta dva uzorka ne moraju biti reprezentativni primjerci o 'pripitomljavanju' čili papričice, već slučajna otkrića na mjestu na kojem su arheolozi kopali i tražili tragove drevnih biljaka.
Hastorf također smatra da je zanimljivo da su genetski podaci ukazivali na sjeveroistok Meksika kao izvornu lokaciju uzgoja čili paprika. Prema njezinu je mišljenju i to moguće, a papričice su lako mogle biti prevezene dalje na jug.
'Ono što je lijepo kod čili papričica je da se mogu jesti sirove, mogu se sušiti, lagane su i prenosive', rekla je Hastorf. 'Možete zamisliti kako se lako čili paprika može proširiti.'
Rezultati nove studije objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
