Neki kažu da ju je krasila iznimna ljepota, dok je za druge izgledala sasvim obično. Posebnom su je činili njezina inteligencija, šarm i predivna boja glasa. Na kraju, nije ni važno, egipatskoj faraonki grčkog podrijetka Kleopatri pošlo je za rukom zavesti pedesetogodišnjeg Julija Cezara, a kasnije i rimskog vojskovođu Marka Antonija – sasvim dovoljno za pristojni životopis.

Jedna od najgorih holivudskih ljubavnih ekranizacija upravo je ona o Kleopatri i Marku. Nakon što su se u literarnoj obradi priče okušali kazalištarci Shakespeare i George Brenard Shaw, a nakon prve američke ekranizacije 1934. koja je osvojila jednog Oscara, Richard Burtoni Elizabeth Taylor snimili su 1963. film koji se do danas spominje kao pravi financijski brodolom. Fijasko težak 44 milijuna dolara i utrajanju od četiri sata po svojoj je kvaliteti i živopisnosti daleko zaostao za tračevima i skandalima koji supratili slavni glumački par. Jasno, nema te povijesti koja se može mjeriti s intrigama i tračevima iz najbliže okoline. Bilo prostorne, bilo vremenske.

Kultna ljubavnica doživjela je i svoju strip-inačicu 'Asterix i Kleopatra', koja se kao predloškom poslužila Shakespearovom dramom 'Antonije i Kleopatra', a 1999. je snimljen i TV film s Timothyjem Daltonom u ulozi Cezara, za kojeg su recenzenti rekli da je svakako bolji od Burton-Taylorova pokušaja.

Kleopatrina ljepota, koja se mogla razgledati na potezu Aleksandrija-Rim između 69. i 30. godine prije Krista, koliko je ta zavodnica živjela, doživjela je ovih dana i svoju računalnu simulaciju. Trodimenzionalna slika generirana podacima o njezinu izgledu govori u prilog tezi da je bila nevjerojatni 'komad' s blago egzotičnim tenom i crtama lica, te nije ni čudo da se u nju zaljubio više nego trideset godina stariji Julije Cezar kada je ova imala tek 21.

'Da je imala nešto kraći nos, čitavo lice svijeta bi se promijenilo', pisao je u 17. stoljeću francuski filozof Blaise Pascal o Kleopatri, pripadnici grčke aristokracije u drevnom Egiptu i prvom članu obitelji koji je naučio govoriti egipatski. Bježeći od pristaša mlađeg brata Ptolomeja, s kojim se natezala oko primata vlasti, završila je u Rimu gdje je, kako legenda kazuje, zamotana u perzijski tepih ispala pred Julija Cezara mlada i spremna na uspjeh.

Iz bujice strasti rodilo se dijete i Cezar je obećao Kleopatri povratak na egipatski tron. Brat joj se ubrzo utopio u Nilu, a Gaj Julije je vratio svoju mlađahnu ljubavnicu na egipatsko prijestolje. Smatra se da je bila uz Cezara u trenutku kad ovaj uboden pao na pod uz riječi: 'Zar i ti, sine Brute?' Baš kao u pravoj povijesnoj sapunici, žena je nazvala dijete Cesarion i namijenila mu tron. Pri tome se nije libila ni ubiti vlastitu sestru Arsinoe ne bi li spriječila buduću konkurenciju za vlast.

Trebalo joj je dvije godine da se pribere i servira svoje božanstveno tijelo novom rimskom visokom dužnosniku. Naime, egipatski narod smatrao ju je utjelovljenjem božice mudrosti Isis. Ovoga puta to je bio vojskovođa Marko Antonije, koji je zatražio susret s ljepoticom u želji da mu ova potvrdi političku vjernost. No stvar je otišla nešto dalje. Kleopatra mu je, osim tih povijesnih formalnosti, rodila i troje djece od kojih dvije blizanke.

Iako je već bio u braku s Oktavijom u Rimu, Marko se ponovno oženio za svoju egipatsku odabranicu u Aleksandriji i tamo se nastanio. Rim ga je smatrao izdajnikom, pa su Rimljani navalili na Egipat ne bi svrgnuli ekscentrične ljubavnike s trona. Nastaje tarapana, u bitci kod Akcija vojnici Marka Antonija masovno bježe na neprijateljsku stranu, a Kleopatra je u panici dala petama vjetra.

Sve što se dalje zbivalo pripada više nekom šekspirijanskom ljubavnom zapletu, nego uobičajenom nizu povijesnih događaja. Marko je počeo cviliti da ga je Kleopatra ostavila na cjedilu, na što ga je ova odlučila dotući lažnom viješću o tome kako je umrla. Kada je to saznao, poraženi rimski vojskovođa zario si je mač u trbuh i legao na krevet čekajući kraj. No krvarenje ubrzo prestaje, pa nesretni samoubojica moli svoje najbliže suradnike da mu skrate muke.

U toj trbušnoj agoniji dolazi mu nova vijest – Kleopatra je još uvijek živa. Prenose ga do njezinih odaja gdje joj, nakon što je popio čašu vina, umire na rukama uz njezine mazohističke krikove i urlike. Nedugo zatim i ona se odlučuje na radikalni čin. Dovode joj u sobu zmije otrovnice, koje je nahuškala na ugriz. Progonstvo, otrov, ljubav i smrt, sve baš kao u petparačkom ljubiću s kioska.