Čini se da je modne careve ponovno uhvatila nostalgija ili jednostavno ne znaju što bi, pa recikliraju. Bilo kako bilo, ako ugledate svoju majku kako po stanu hoda desetak centimetara viša nego inače, upravo ste saznali da je moda napravila još jedan korak unatrag - u klompama
Ako niste kuhar ili ne radite u bolnici, ovo ljeto donijet će vam samo glavobolju od konstantnog kuckanja klompa na stopalima ljudi u trendu. Naravno, ako se bavite bilo kojom od navedenih profesija ili ste porijeklom iz Nizozemske, onda su vam klompe vjerojatno već na nogama.
Bez obzira na to spadate li u skupinu ljudi koja obožava klompe ili ste među onima koji misle da je klompa praktična jedino kao oružje, znate za njih i imate mišljenje o njima. No, što stvarno znate o toj drvenoj obući?
Klompe su nastale negdje u okolici Baltika, a spominju se još od nastanka Rimskog Carstva. Dva naroda poznata su po svojim klompama - Nizozemci i Šveđani. Nizozemske tradicionalne klompe imaju mali drveni vrh i djelomično su otvorene straga. Ova obuća prvotno je smišljena kao zaštita od blata za pravu obuću preko koje se nosila, a s vremenom je postala cipela za sebe.
Tijekom kasnijih stoljeća klompe počele su štititi stopala rudara i tvorničkih radnika, a ljudi koji su se bavili zemljoradnjom i dalje su ih nosili zbog kaljuža u polju. Ubrzo se klompa počela poistovjećivati s jeftinom radnom snagom.
U Francuskoj klompe su se zvale 'sabot' i, prema jednoj od nepotvrđenih priča, riječ 'sabotaža' nastala je jer su nizozemski radnici bacali svoje klompe u tekstilne strojeve kako bi ih onesposobili. Drugo objašnjenje je da su Francuzi u 16. i 17. stoljeću smatrali sve radnike u klompama nekvalificiranima i lijenima, pa se sabotaža počela koristiti kao sinonim za spor i loš rad.
Kako se u 20. stoljeću sve pretvorilo u biznis, bilo je samo pitanje vremena kad će i klompe dobiti svoj dan. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća klompe su doživjele svoj vrhunac.
S obzirom na to da bolničko osoblje mora nositi obuću koja ima pokrivene prste i gumeni potplat kako se ne bi u njemu poskliznulo, klompe su u njihovom slučaju krasno ispunile svaki od tih uvjeta. No, što je s drugim profesijama čiji djelatnici često nose klompe?
Kuhari vole klompe jer dozvoljavaju nozi da diše, daje im nekoliko centimetara koje trebaju kako bi skinuli tave s visokih mjesta i navodno su dobre za leđa. A oni nervozniji mogu je iskoristiti i kao oružje pa nekog 'zaklompati'.
Udariti nekoga klompom nije šala. Britanci su poznati po tome da su imali ilegalne borbe kojima bi suparnici rješavali svoje razmirice, a glavno su im oružje bile klompe. 'Cipelarenje' dobiva potpuno novo značenje kad zamislite drvenu obuću koja ponekad ima zavijeni vrh koja udara po glavi i rebrima (a da ne spominjemo novo svjetlo koje baca na narančaste nizozemske navijače u klompama na Svjetskom prvenstvu).
No, kao i sa svim drugim stvarima, postoji po jedna pozitivna (iako neobična) primjena za svaku negativnu, pa je ples u klompama protuteža borbama u klompama. Ples u klompama nalik je stepanju, a radi se o spoju europskog plesa s afričkim te tradicionalnim cherokee plesom pri kojem se vrhom cipele udara u petu druge cipele.
Stoga ako ste modno osviješteni vrijeme je da posegnete za dobrom starom drvenom obućom i kucnete petom o petu.