Patka Dodu stvorili su režiser Tex Avery i animator Bob Clampett u staroj ruševnoj zgradi koju su dijelili s termitima po kojima je i dobila nadimak 'terasa termita'. Uskoro su im se pridružili i crtači Chuck Jones, Virgil Ross i Sid Sutherland, s kojima su pokrenuli svoju čudesnu preobrazbu crtića.

Animirani filmovi Warner Brothersa dobili su novi tip humora, prepun studentske atmosfere i trikova poput razgovora s publikom. Likovi koji su nastali u Warnerovom studiju u to vrijeme bili su luđi i razuzdaniji od bilo čega što je Disney stavio na tržište. Dodo je imao zločest sjaj u očima, skakao je po vodi, glasno i divlje se smijao, uz svoj karakteristični poklik (Vu-hu!).

Patak Dodo dobio je ime tek u drugom crtiću u kojem se pojavio, 'Patak Dodo i Jajoglavi' (Daffy Duck & Egghead), koji je ponovio temu lovca i lovine iz 'Praščićevog lova na patke', no uveo je Jajoglavog, koji će se nekoliko godina kasnije pretvoriti u čuvenog lovca Elmera Fudda

Rani crno-bijeli Dodo i danas je vrlo popularan, pogotovo zbog divovskog malja koji je često držao u rukama. Karakterističan način govora Patak Dodo navodno je dobio nakon što se njihovom producentu Leonu Schlesingeru svidjela ubrzana snimka imitacije njega samoga. Schlesingeru je način Dodinog govora bio smiješan i nikako nije shvaćao da je njegova govorna mana u pitanju.

Tijekom sljedećih desetak godina Patak Dodo pojavio se u 40-ak animiranih filmova, a lik mu se postepeno promijenio od nekontroliranog luđaka do prepredenog tipa koji, iako je lud, nije nesvjestan situacija u kojima se nalazi.

Nakon što ga je preuzeo Chuck Jones, Dodina potreba da uspije u životu pomiješana s kroničnim neuspjesima promijenila je lik iz hiperaktivnog bezbrižnog patka u gramzivca gladnog moći koji je vječno nezadovoljan. Novi pravac promijenio mu je i izgled. Dodo je postao mršaviji, viši i otrcaniji.

To je Patak Dodo kakvog danas poznajemo. Isprva je bio neuspješan, ali još uvijek zadovoljan, no kako je vrijeme prolazilo, postao je nekontrolirano gramziv. Od 1954. do 1957. poznate su kao gramzive godine patka Dode.

Kako se 'zlatno doba američke animacije' koje je trajalo od kasnih dvadesetih do ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća bližilo kraju, a crtići su se počeli seliti s velikog platna na male ekrane, i Patku Dodi došli su crni dani. Patak Dodo pojavio se u 129 kratkih filmova u tih četrdesetak godina.

Nakon što je Chuck Jones napustio studio tri najpopularnija lika bili su Ptica Trkačica, Brzi Gonzales i Patak Dodo. Sparivanja ova tri lika nisu bila popularna, a ni nova interpretacija još ogorčenijeg Dode nije bila uspješna. Iako crtići iz tog razdoblja nisu bili loši koliko to kritičari naglašavaju, istina je da je jedan od najgorih animiranih filmova, 'Vidimo se poslije, gladijatoru' (See Ya Later Gladiator), nastao u to vrijeme.

S popularnošću Zekoslava Mrkve narasla je i popularnost koju je Dodo doživio kad se češće počeo pojavljivati kao njegov suparnik. Dodo je uglavnom nerazumno ljubomoran na Zekoslava i ne smatra se sebičnim u pokušajima da makne suparnika iz centra pažnje, no nikad mu to ne uspijeva. Njih dvojica i dan danas pojavljuju se uglavnom zajedno u gotovo svakom proizvodu vezanom uz animirane filmove Warner Brosa.

Patak Dodo iza sebe ima neke jedinstvene nastupe, kao što su 'Night of the living duck' i 'Who framed Roger Rabbit', u kojem ima klavirski dvoboj protiv Paška Patka (Donald Duck), te dodjela Oscara 1995. Godinu kasnije bio je u još jednoj mješavini animacije i igranog filma, 'Space Jam', a u zadnjih desetak godina počeo mu se ispunjavati životni cilj – polako postaje glavna zvijezda crtića u kojima se pojavljuje, naprimjer u 'Looney Tunes: Back in action' i 'Bah, Humduck! A Looney Tunes Christmas'. Ponovo će se pojaviti i u 'Who framed Roger Rabbit 2' planiranom za 2012.

Osim na velikom platnu, malim ekranima i na raznoj robi koju Warner Bros prodaje, Patak Dodo pojavljuje se i u stripovima i videoigrama. Od 1997. redovno se pojavljuje i na Cartoon Networku u svim svojim inkarnacijama zahvaljujući spajanju dviju tvrtki, Turner Entertainmenta i Warner Brothersa.

U njegovoj dugačkoj i plodnoj karijeri Patka Dodu samo na području SAD-a sinkronizirala su dvanaestorica glumaca, od kojih su najpoznatiji Mel Blanc, Jeff Bergman i Greg Burson.

Patak Dodo bio je dio svakog razdoblja animacije Warner Brothersa i pritom je ostao u samom vrhu gledanosti više od sedamdeset godina. Ostaje samo pitanje: tko je bolji, Zekoslav Mrkva ili Patak Dodo?