Puž možda ne zvuči kao idealna inspiracija za unapređenje obrambenog sustava, međutim jedinstvena vrsta dubokomorskog puža poslužit će kao model za novu generaciju tjelesnog oklopa zahvaljujući svojoj sposobnosti da s lakoćom odbija napade rakova
Neobični crni puž Crysomallon squamiferum otkriven je prije desetak godina na dubini od dvije i pol tisuće metara ispod površine oceana, a živi uz hidrotermalne izvore. Jedinstveni troslojni oklop njegove školjke mogao bi se primijeniti u izradi razne vojne opreme, poput zaštitne odjeće, kaciga, arktičkih cjevovoda i motocikala.
Znanstvenici na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) otkrili su da se vanjski sloj školjke puža sastoji od čestica željeznog sulfida koje nastaju zahvaljujući hidrotermalnim otvorima, područjima visokih temperatura i niskog pH, a koje su smještene u kalupu i skrivene.
Kada ga napadne predator poput raka, vanjski sloj oklopa napukne tako da se apsorbira energija i time ublažava udarac na donje slojeve. Sitne se pukotine prošire oko čestica željeznog sulfida koji osigurava da ne dođe do većih napuklina.
Sekundarni spužvasti sloj također služi ublažavanju udarca i štiti zadnji krhki sloj, sačinjen od kalcijevog karbonata, od pucanja.
Kao i puževi, i ljudi žele stvoriti oklop koji bi amortizirao udarce i eventualnu štetu zadržao na vanjskom sloju. Znanstvenici su tako došli na ideju tjelesnog zaštitnog oklopa obloženog nanočesticama željeza koje bi oslabile i raspodijelile jačinu udarca stvarajući mikropukotine nalik onima na puževoj kućici.
Slična se konstrukcija može primijeniti i za izgradnju ploča poput onih od fiberglasa koje se koriste za vozila ili u navlakama cijevi u koje često udaraju ledene sante.
