Enigmatičnog anonimnog umjetnika slava kao da nije ni dotakla: uporan u svojoj misiji stvaranja nezavisne subverzivne umjetnosti s jasnom političkom porukom, Banksy ostaje dosljedan slobodnoj prirodi street-arta, uporno odbijajući bilo kakav publicitet. Njegove gerilske akcije poput prodaje limited edition majica s Banksy motivom za prikupljanje pomoći optuženima za rušenje spomenika engleskog trgovca robljem u središtu Bristola nastavljaju spajati ulicu i luksuzne salone ludo bogatih na isti način kao i njegove vrtoglavo skupe ulične instalacije i njihove originalne reprodukcije na papiru. Umjetnik koji desetljećima uspijeva zaštititi svoj identitet od javnosti postao je sinonim angažiranog umjetničkog otpora, moderni high-end revolucionar i umjetnički gerilac, za čija se djela otimaju i najbogatiji ljudi na svijetu i tzv. običan puk.

O samom se Banksyju zna vrlo malo. Njegovi su se prvi grafiti počeli pojavljivati u Bristolu još u devedesetima, no širu je popularnost stekao tek negdje početkom dvijetisućitih kada je, preselivši se u London, počeo privlačiti pozornost prepoznatljivim prizorima crtanim uz pomoć ličilačkih šablona. Izrastao iz underground scene, Banksy svoju umjetnost 'izlaže' na javnim površinama i 'uradi sam' izložbenim rekvizitima – jedan od njegovih najpoznatijih uradaka je oslikavanje izraelskog zida na Zapadnoj obali idiličnim prizorima, "Love is in the Air". Postavio je i izložbu sa živim oslikanim životinjama, a poznata je i Banksyjeva akcija neovlaštenog postavljanja svojih djela u muzejima: uz pomoć šablona na taj je način instalirao svoja djela u institucijama kao što su londonski Tate Modern, njujorški muzeji MoMA, Metropolitan, Brooklyn Museum i American Natural History Museum, te pariški Louvre. U svibnju 2005. u British Museumu u Londonu pronađena je Banksyjeva verzija špiljske slike na kojoj je prikazan čovjek u lovu s kolicima za kupovinu.

Koristeći gerilske taktike komunikacije, Banksy svojim satiričnim i duhovitim grafitima iskazuje nezadovoljstvo ratom i kapitalizmom, nudeći alternativnu perspektivu o političkim i ekonomskim pitanjima. Neki misle da upravo anonimnost pridonosi Banksyjevoj popularnosti, no čini se da ju on koristi kako bi upozoravao na subjektivnu prirodu umjetnosti i postavljao pitanja o načelima njezina vrednovanja. I usput se pošteno narugao autoritetima: kad je 2013. boravio u New Yorku, postavio je štand u Central Parku gdje je čitav dan kao obični ulični prodavač prodavao svoje originalne slike za 60 dolara. Prodano je samo osam komada. Dan kasnije, tih je osam autorizirao na svojoj web stranici, a jedna od njih, "Winnie the Pooh", kasnije je na aukciji u Londonu prodana za 75 tisuća dolara. Nedavna akcija s majicama u Bristolu privukla je na tisuće ljudi koji su strpljivo čitav dan stajali u redovima ispred bristolskih trgovina u nadi da će se uspjeti dokopati tog vrlo posebnog suvenira. Ukratko, na konzumerizam odgovara provocirajući – konzumerizam.

Kako bilo, prosječna cijena Banksyja u proteklih je pet godina porasla 675 posto, a njegova su djela u prvih sedam mjeseci 2021. prodana za 125,5 milijuna dolara, čime se plasirao na peto mjesto najskupljih umjetnika u svijetu.