Kina je posljednjih godina znatno ubrzala svoje napore u istraživanju svemira; izgradnjom svemirske postaje, pokretanjem niza misija za prikupljanje uzoraka s Mjeseca i postavljanjem rovera Zhurong na Mars. Prije točno dvije godine uspješno je završila svoju četvrtu misiju istraživanja Mjeseca.

Letjelica Chang'e 5, nazvana po kineskoj božici Mjeseca, lansirana je 23. studenoga 2020. iz svemirske baze Wenchang na otoku Hainanu, a na Mjesečevu površinu sletjela je 1. prosinca. Bila je to prva lunarna misija s ciljem prikupljanja uzoraka tla sa Zemljinog prirodnog satelita još od sovjetske misije Lune 24 iz 1976. godine. Prve uzorke Mjesečeva tla na Zemlju je donijela američka misija Apollo 11 u srpnju 1969., tako da je Kina postala tek treća država koja je uspjela izvesti taj složeni pothvat. Njezina robotska letjelica Chang'e 5 uspješno se vratila na Zemlju 16. prosinca ponijevši sa sobom točno 1731 gram Mjesečeva tla.

Pošto su gotovo dvije godine kineski znanstvenici ispitivali te uzorke, nedavno je Pekinški istraživački institut za geologiju urana objavio da je u tlu donesenom s Mjeseca identificiran novi mineral koji bi potencijalno mogao osigurati neograničene količine energije. Nazvana Changesit-(Y), ta bezbojna kristalna tvar spada u merilitnu skupinu fosfatnih minerala.

To samo po sebi ne bi bilo ništa posebno da taj mineral ne sadrži veliki udio helija-3 koji bi mogao biti budući izvor energije za čovječanstvo. Riječ je o izotopu helija koji je prirodno postojao u Zemljinoj kori od praiskona ali je tijekom epoha polagano pobjegao u svemir, da bi danas bio izuzetno rijedak na našem planetu. Smatra se da je helij-3 savršeni izvor energije za nuklearne fuzijske reaktore budući da pri fuzijskoj reakciji ne ostavlja nikakve radioaktivne nuspojave.

Ovo kinesko otkriće dokazuje da bi na Mjesecu helija-3 moglo biti u izobilju, pošto je tijekom milijarda godina solarnim vjetrovima unesen u Mjesečev regolit. Potaknuta tim otkrićem, kineska svemirska agencija najavila je da će u sljedećih deset godina poslati tri robotske misije na Mjesec kako bi prikupila još uzoraka.

Helij-3 mogao bi se pokazati ključnim za osiguravanje zelene energije na Zemlji, a ako čovječanstvo ikada zakorači dublje u svemir, takav izvor gotovo bezgranične i sigurne energije bio bi ključan za njegov opstanak. Rudarenje na Mjesecu moglo bi, dakle, uskoro postati industrija vrijedna milijarde dolara, ali i potencijalni izvor sukoba između velesila.

Politički rat oko prava na iskorištavanje resursa u svemiru već je počeo, a napetosti između velikih sila koje postoje na Zemlji svakako ne pomažu u pronalaženju kompromisa — nadajmo se da ipak nikada nećemo svjedočiti ratu na Mjesecu. Spomenimo još samo da je — osim što je uzela uzorke tla — kineska misija Chang'e 5 na Mjesečevoj površini postavila prvu kinesku zastavu. Nakon više od godine dana testiranja raznih materijala, zastava teška samo 12 grama načinjena je od specijalnog kompozitnog materijala koji se neće deformirati u okrutnom Mjesečevom okolišu, te zadržava izvorne boje na temperaturama od minus 150 do  plus 150 stupnjeva Celzija. Čini se da su Kinezi došli na Mjesec da tamo i ostanu.