Uređaj su 1901. pronašli lovci na spužve na rimskoj olupini potopljenoj kod grčkog otoka Antikitere. Mehanizam veličine kutije za cipele sa zupčanicima i kazaljkama i brojnim sitnim natpisima instantno je postao svjetska senzacija, jer se pokazalo da je - dok je radio - mogao predviđati pomrčine sunca, ali je imao i brojne druge praktične funkcije, primjerice određivanje najboljeg vremena za održavanje sportskih nadmetanja.

Kroz sve ove godine, istraživači su pedantno sklapali brojne pronađene fragmente mehanizma kako bi shvatili kako je napravljen i kako je korišten prije više od dvije tisuće goina. A zagonetki je mnogo: ne zna se točno tko je napravio mehanizam, gdje su živjeli njegovi tvorci, zašto su napravili tako složeni uređaj, a posebno je uvijek bilo zanimljivo pitanje s kojim datumom su proračuni mehanizma počinjali. Premda rad nije prošao neovisnu provjeru, skupina znanstvenika nedavno je u online časopisu arXiv sveučilišta Cornell objavila svoju teoriju o spomenutom 22. prosincu prije 2200 godina. To se sudara s ranijim, nešto drukčijim tumačenjima, koja početak rada Mehanizma iz Antikitere smještaju još dalje u prošlost, 204. godine prije Krista.

Najnovija teorija nudi mnoštvo argumenata za 'svoj' datum početka rada mehanizma. Prvo, toga dana dogodila se pomrčina Sunca koja je trajala više od 12 minuta. Drugo, sljedećeg dana (po današnjem kalendaru 23. prosinca) bila je zimska kratkodnevnica, važan dan za ljude antike. Recimo, i u Egiptu i u Grčkoj toga se dana održavala proslava u čast egipatske božice Isis. Dalje, te godine ciklus mjesečevih mijena počeo je 22. prosinca.

Ovakva kombinacija događanja bila je rijetka slučajnost, dovoljna da taj dan bude određen kao početni. I njihova je hipoteza bila u skladu s tim, jer su smatrali da je početni dan trebao biti vrlo specifičan, važan i lako odrediv, kako kaže glavni autor i vođa tima za funkcionalnu rekonstrukciju mehanizma Aristeidis Voulgaris.

Moguće je, smatraju, da su autori mehanizma - i danas nepoznati, premda neki tvrde da je čak i Arhimed u sve umiješao prste - svjedočili ovakvom danu i zapamtili sve navedene planetarne događaje kako bi ih uzeli kao početnu točku za buduće proračune. To se čini logičnim razmišljanjem, jer je sigurnije uzeti nešto što se već dogodilo u nedavnoj prošlosti. Početni datum je vrlo važan, jer se onda na njemu temelje svi kasniji izračuni, otprilike kao kod kalendara koji počinje 1. godine.

Premda je još ostalo puno toga za razjasniti, neke stvari su ipak razriješene. Primjerice, dešifrirani su brojni natpisi i otkriveno je čemu su služili neki od zupčanika i kazaljki. Prošle godine najavljena je izrada mehanizma za koji se vjeruje da je vjerna kopija originalnog 'kompjutera'.

No, još 2014. drugi je znanstveni tim kao početni datum odredio 12. svibnja 204. godinu. Tada su to argumentirali tvrdnjom da je riječ o uređaju za predviđanje pomrčina tijekom razdoblja od 223 lunarna mjeseca, počevši od spomenutog datuma, kad je zabilježena prva pomrčina mjeseca u tom razdoblju.