Tradicionalno su bili cijenjeni takozvani plemeniti metali poput zlata i srebra, a u novije vrijeme visoke cijene postižu i drugi metali koji se koriste u suvremenoj tehnologiji. Premda njihova cijena varira na svjetskom tržištu, ovdje donosimo popis pet najskupljih metala prema njihovoj prosječnoj vrijednosti u posljednjih nekoliko mjeseci. Popis bi vas mogao iznenaditi.

Dakako da je vrijednost metala - kao i drugih sirovina - podložna fluktuacijama na svjetskom tržištu. Osim ovdje nabrojanih, među najvrjednijim metalima nalaze se i rutenij, osmij, renij, srebro i skandij. S daljnjim napretkom tehnologije - i istodobnim ratovima, prekidanjima opskrbnih lanaca i drugim geopolitičkim izazovima, kao i umjetnim napuhavanjem cijena - ne bismo se previše iznenadili ako neki od njih uskoro uđu na najuži popis pet najskupljih metala.

Rodij

Ovaj plemeniti metal iznimno je rijedak. Pripada skupini platinskih metala, ima atomski broj 45 i simbol Rh. Otkrio ga je 1803. godine engleski kemičar William Hyde Wollaston, a ime mu dolazi od grčke riječi rhodon, odnosno ruža. Riječ je o srebrno-bijelom, tvrdom, inertnom metalu otpornom na koroziju. Ima visoku temperaturu tališta i otporan je na većinu kiselina. Najveći proizvođač rodija je Južna Afrika s udjelom od oko tri četvrtine svjetske proizvodnje. Rodij se - uglavnom u različitim legurama - koristi u katalizatorima motora s unutarnjim izgaranjem te u brojnim industrijskim procesima.

Iridij

Riječ je o tvrdom ali krhkom srebrno-bijelom kemijskom elementu s atomskim brojem 77 i simbolom Ir, koji se smatra drugim najgušćim metalom na zemlji. Izuzetno je otporan na koroziju. Otkrio ga je 1803. engleski kemičar Smithson Tennant i nazvao ga po grčkoj božici Iris, odnosno duga, jer mu se učinilo da se presijava u duginim bojama. Ima ga u izobilju u meteoritima i u Zemljinoj kori: najveći je proizvođač Južna Afrika. Iridij se koristi u raznim proizvodima poput satova i kompasa, te u automobilskoj industriji.

Paladij

Čini se da je godina 1803. bila jako plodna za otkrića novih metala. Paladij je te godine, baš kao i rodij, otkrio engleski kemičar William Hyde Wollaston. Nazvan po asteroidu Pallasu, ovaj plemeniti metal ima atomski broj 46, a poznat je pod simbolom Pd. Paladij ima izuzetno nisku točku tališta i najmanju gustoću od svih metala. Najveće zalihe paladija imaju Rusija i Južna Afrika koje zajedno ostvaruju gotovo 90 posto globalne proizvodnje tog metala. Paladij se koristi u izradi preciznih medicinskih elemenata i laboratorijske opreme, u elektroničkoj i automobilskoj industriji, te u izradi nakita.

Zlato

Ovaj je metal od pamtivijeka simbol luksuza i bogatstva, te ga nije potrebno posebno predstavljati. Za razliku od većine drugih metala, u prirodi se često nalazi u elementarnom obliku, u grumenima ili zrncima u stijenama. S atomskim brojem 79 i kemijskim simbolom Au, zlato je svijetlo žut, gust, mekan i rastezljiv, jedan od najmanje reaktivnih metala. Još se uvijek smatra relativno rijetkim, premda je svuda oko nas. I danas, kao i tijekom čitave povijesti, služi za izradu nakita, kovanog novca i umjetničkih predmeta. Najveći proizvođač zlata je Kina.

Platina

Platina se također, poput zlata, može naći u prirodi u elementarnom obliku, premda je jedan od rjeđih elemenata u Zemljinoj kori. Riječ je o gustom, savitljivom, rastezljivom, slabo reaktivnom metalu sa simbolom Pt i atomskim brojem 78. Nazvan je po španjolskoj riječi platina, 'malo srebro'. Pretkolumbovske kulture Srednje i Južne Amerike od platine su izrađivale svoje umjetničke predmete, a u Europi se taj metal prvi puta spominje tek u 16. stoljeću. Danas se platina koristi u katalitičkim pretvaračima, laboratorijskoj opremi, elektroničkoj i industriji stakla, te za izradu nakita. Najveći svjetski izvoznik platine je Južna Afrika, koja pokriva oko 80 posto svjetske proizvodnje.