Rodnim smo stereotipima okruženi sa svih strana. Zašto automatski kažemo učiteljica, a ne učitelj, a s druge strane zašto programer, a ne programerka? Zašto se kaže 'plačeš kao curica'? Naslov kultnog akcijskog filma Die Hard na hrvatski je preveden 'Umri muški'. Mogla bih nabrajati u beskraj, izvlači samo neke od primjera dramatičarka i dramska pedagoginja Nina Horvat.
Nina Horvat je uz Noru Krstulović u zagrebačkom Teatru Tirena nedavno na pozornicu postavila zanimljiv naslov – 'Boja odgoja'. Predstava je nedavno imala svoju premijeru, a u njenom su središtu upravo rodne uloge i rodni stereotipi.
vezane vijesti
'U Tireni teme za predstave biramo na temelju rada na terenu, odnosno u dramskom studiju, kroz rad s ciljanom publikom. I sama radim s djecom i mladima u dramskim grupama, gledam ih kako rastu i s kojim se sve problemima susreću. Već me dulje vrijeme muči s kakvim se sve predrasudama i očekivanjima bore kad su u pitanju rodne uloge...', kaže za Jet Set Nina Horvat.
Predstava je nastala na temelju istraživanja provedenog među ciljanom publikom, kroz improvizacije s glumcima Petrom Težak i Vidom Ćosićem. Kroz predstavu su, ističe Horvat, htjeli navesti publiku na razmišljanje, propitivanje rodnih uloga i stereotipa te pokrenuti dijalog. Sudeći po reakcijama, u tome su i uspjeli.
'Reakcije su odlične, s publikom, tinejdžerima, razgovarali smo nakon generalne probe te još jednom u ranijoj fazi. U oba se slučaja razvio jako zanimljivo razgovor iz kojeg nam je bilo jasno da smo napravili dobar posao. Dali su nam do znanja da su se osjećali zastupljeno, u mnogim su se stvarima prepoznali, neke su ih navele na razmišljanje. Neke smo njihove sugestije uključili u predstavu', dodaje Horvat.
Ciljanu su publiku redateljica Nora Krstulović i ona aktivno uključile u istraživački proces. Prije samog početka rada na predstavi napravile su anonimnu anketu koja se bavila rodnim stereotipima, kako bi dobile uvid u to što ciljana publika misli o toj tematici. Iz anketa je bilo jasno da je to tema koja ih se itekako tiče i koja im je važna. Zatim su održale radionicu za tinejdžere na kojoj su nastavile istraživanje. Sve je to bio materijal koji je jako utjecao na rad na ovoj angažiranoj predstavi, svojevrsna početna točka.
'Kad govorimo o kazalištu za djecu i mlade, treba biti svjestan toga da kroz predstave plasiramo sadržaj koji u određenoj mjeri oblikuje njihova mišljenja i stavove. Za mene je kazalište odličan medij za progovaranje o aktualnim problemima i temama. U predstavama za tinejdžere do sada sam se bavila temama kao što su mentalno zdravlje, tolerancija, otuđenost, maloljetnička konzumacija alkohola... Kad je u pitanju mlađi uzrast, između ostalog sam radila na predstavama koje su se bavile usamljenošću i gubitkom. Ne mislim da se svaka predstava treba baviti teškim i ozbiljnim temama, ali smatram da prema djeci i mladima imamo veliku odgovornost, kakvom god se temom u predstavi bavili', ističe dramatičarka.
'Boja odgoja' je treća suradnja Nine Horvat s redateljicom Norom Krstulović, a druga u Tireni. Pozvala je Noru Krstulović u projekt, kako kaže, znajući da će joj tema biti zanimljiva i da će joj širina teme i to što je riječ o predstavi za tinejdžere, možda najzahtjevniju kazališnu publiku, biti izazov. No ostaje pitanje, može li naše društvo zaista pobjeći od stereotipa i etiketiranja?
'Htjela bih vjerovati da možemo, ali sasvim sigurno nismo blizu toga. Smatra se da su neka zanimanja primjerenija jednom nego drugom rodu. Rodne su uloge unaprijed predeterminirane, zna se što 'doliči' ženskom, a što muškom rodu. Stereotipima je vrlo teško pobjeći, utkani su u sve pore društva. Koliko ćemo im biti izloženi ovisi o našoj obitelji, prijateljima, školi ili poslu, zemlji u kojoj živimo, gradu, pa čak i kvartu. Mnogo je tu faktora. Kao društvo definitivno ne napredujemo dovoljno', mišljenja je Horvat.
Ipak, na kazališnim daskama mogu se raditi pomaci, a Teatar Tirena to radi već 25 godina.
'Nemoguće je u kratkim crtama ispričati što se sve u tih četvrt stoljeća događalo. Moja mama Ines Škuflić- Horvat Tirenu je pokrenula davne 1997. kad sam ja imala samo osam godina. U Tireni sam doslovce odrasla. Tamo sam vodila svoje prve radionice, dramske grupe, pisala prve tekstove, radila prve predstave. Tirena je za nas više od kazališta. Neizmjerno smo ponosne na ovih 25 godina i sve što je u Tireni napravljeno', kaže Horvat.
Kroz ovu jubilarnu, slavljeničku 25. sezonu imat će raznovrsne retrospektive na društvenim mrežama i njihovoj web stranici kako bi javnost upoznali s Tireninom povijesti i zaista raznovrsnim kazališnim pothvatima. Slavljeničku su sezonu podijelili tematski, po mjesecima. Trenutno su u mjesecu Biblioteke Tirena, u kojem su imali promociju četvrte zbirke igrokaza za djecu i mlade 'Pobuna likova'.
Upravo se postavlja i božićna predstava 'Zaigrani Božić', a pet Tireninih predstava putuje po cijeloj Hrvatskoj, i partneri su u tri Erasmus+ projekta. Iduće godine izdat će i priručnik o dramskoj pedagogiji autorice Ines Škuflić-Horvat, održat će 19. Kazališni kamp, u planu su radionice i predavanja, a predstava 'Drugačiji' imat će svečanu 50. izvedbu. Kako Nina Horvat Kaže, jubilarnu godišnjicu slavit će zaista ispunjenom cijelom sezonom.
