Najmanje tisuću kilograma svemirskog otpada svakoga dana uđe u Zemljinu atmosferu. Većina tih predmeta - dijelova raketa, prastarih satelita i orbitalnih stanica, te raznih drugih objekata koje su ljudi postavili u orbitu – raspadne se i izgori prilikom pada kroz atmosferu.
Ipak, određeni broj krhotina velikom brzinom udari u tlo i samo zahvaljujući pukoj sreći one još nikoga nisu usmrtile. Većina fragmenata iz svemira završi u moru koje prekriva više od 70 posto površine planeta, odnosno na nenaseljenim ili slabo naseljenim područjima. Međutim, kako raste broj stanovnika a krhotina u orbiti ima sve više, samo je pitanje vremena kada će neko ljudsko biće ponijeti tragičnu titulu prve smrtne žrtve svemirskog otpada.
vezane vijesti
Dosad su jedine zabilježene žrtve krhotina iz svemira bila petorica ozlijeđenih japanskih mornara na čiji su brod 1969. godine pali ostaci ruske rakete, te jedna žena koju je u Oklahomi 1997. godine okrznuo komad raspadnute američke rakete. Kako bi se problem svemirskog otpada barem ublažio, znanstvenici diljem svijeta istražuju moguće načine skupljanja krhotina koje kruže oko Zemlje. Između ostaloga, predlaže se izgradnja velikih magneta ili mreža koje bi skupljale krhotine, te golemih „svemirskih bičeva“ koji bi izbacivali otpad iz orbite, premda nikome nije zapravo jasno kako bi to trebalo funkcionirati.
Nedavno su japanski stručnjaci došli na još jednu ideju koja bi barem mogla ublažiti taj problem za buduće naraštaje: znanstvenici sa Sveučilišta u Kyotu osmislili su satelit – od drvenih dijelova! Takav satelit bi se na kraju svog radnog vijeka pri ulasku u atmosferu u potpunosti dezintegrirao i ne bi za sobom ostavio nikakve štetne ostatke. Drveni satelit riješio bi još jedan potencijalno veliki problem. Metalni ostaci koji izgore u atmosferi prije nego padnu na tlo ipak za sobom ostavljaju sitne metalne čestice koje mogu desetljećima ostati u zraku i utjecati na vremenske prilike.
Da stvar bude gora, svemirskog će smeća biti sve više. Prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma u orbiti je trenutno oko 6000 satelita od kojih je gotovo 60 posto već izbačeno iz upotrebe, odnosno, predstavljaju svemirski otpad. Sljedećih godina procjenjuje se da će se godišnje lansirati gotovo tisuću raznih satelita - vojnih, komunikacijskih, meteoroloških, znanstvenih – što je četiri puta više nego u prethodnom desetljeću. To znači da bi do 2030. godine u orbiti oko Zemlje moglo kružiti i do 15 tisuća raznih satelita, a to je puno, puno potencijalnog otpada. Površina Zemlje je ogromna, ali sljedeći put kad izađete iz kuće bacite za svaki slučaj pogled prema nebu. Možda vam to može spasiti život.
