Prethodnih mjesec dana pokazat će se iznimnim razdobljem u političkoj povijesti Sjedinjenih Američkih Država. U trideset dana dogodio se pokušaj atentata na Donalda Trumpa, odustajanje od kandidature trenutnog predsjednika Joea Bidena, ulazak u izbornu utrku Kamale Harris i potpuni preokret izbornih šansi dvoje kandidata. Dok je u srpnju nakon što je zapucano na njega Trump gotovo već sjedio u Ovalnom uredu Bijele kuće, sredinom kolovoza značajno zaostaje za kandidatkinjom demokrata. Politika je najdinamičnija ljudska djelatnost koja zahtijeva trajnu prilagodbu.

Upravo to se trenutno događa Trumpu koji se nedovoljno brzo i neuspješno prilagođava protivnici koja je mlađa i energičnija od njega i za koju ne vrijede napadi i taktike korištene protiv Bidena. U mnogočemu je bivši predsjednik postao dosadan čak i onima koji su do prije par dana govorili o Trumpu kao o spasitelju koji će učiniti Ameriku ponovo veliko. Svjesni da je današnja politika slična estradi, ljudi koji upravljaju njegovom kampanjom natjerali su ga da 'promijeni ploču'. U svojim posljednjim istupima Trump je smanjio intenzitet zapaljive retorike fokusirajući se na pitanja ekonomije i troškova života. Promjena je tolika da je u potpunosti ublažio svoje stavove poput onoga o zabrani pobačaja jasno zagovarajući iznimke od zabrane.

S druge strane, Harris se izborom guvernera Minnesote Tim Walza kao svog mogućeg zamjenika pokušava približiti radničkoj klasi srednje Amerike, a stavom prema ilegalnim imigracijama odbiti napade republikanaca koji ih optužuju za radikalne lijeve pozicije. Značajne su to promjene u odnosu na prepucavanja o dobi i liječničkom biltenu Bidena i Trumpa i njihovom međusobnom vrijeđanju.

Trendovi iz SAD-a mogli bi imati odraz i na predsjedničke izbore koji nam predstoje u Hrvatskoj. Za očekivati je da nam slijedi sadržajnija kampanja u kojoj će se od kandidatkinja i kandidata zahtijevati jasnoća stavova o određenim pitanjima. Premda su predsjedničke ovlasti u Hrvatskoj ograničene, za očekivati je odgovore na pitanja o dolasku stranih radnika, učinkovitosti zdravstvenog sustava, obrazovanju, gospodarstvu, služenju vojnog roka, pravima žena…Bez obzira na temu i ideološku poziciju, u odgovorima na ova pitanja nužna će biti jasnoća u stavovima i prilagođenost jezika glasačima.

Reakcije vezane uz dizanje desnice i pjevanje ustaških pjesama Tinu Ujeviću u Imotskom ukazuju da u odnosu na Mariju Selak Raspudić i Dragana Primorca prednost u iskazivanju jasnih stavova na način da ih ljudi razumiju (premda se i ne slagali s njima), ima trenutni predsjednik Zoran Milanović. U svakoj prilici on će ih pokušati izvlačiti 'na čistinu'.

Ovi izbori bi ujedno mogli biti obilježeni i promjenom u razini političke komunikacije u odnosu na prethodne četiri godine koje su bili označene osobnim uvredama prije svega Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Selak Raspudić i Primorac će učiniti sve da Milanovića dovedu u situaciju konflikta znajući da tada on gubi, a oni dobivaju.

Za razliku od povijesnih trendova, iskustvo Amerike je da da se u nekoliko dana stvari mogu radikalno promijeniti. Pobjeđuju oni koji su jasniji u stavovima i koji su se spremni prilagoditi. Ukoliko to ne učinite sigurno gubite bez obzira zovete li se Donald, Dragan, Kamala, Marija ili Zoran.