Izborna godina koja je započela prije točno godinu dana parlamentarnim izborima svoj će završni čin početi 18. travnja 2025., pri čemu će se zastor političkoga kazališta konačno spustiti 1. lipnja, nakon drugog kruga lokalnih izbora. Premda je svaki od izbornih ciklusa imao zanimljivu dinamiku ispunjenu zapletima i prevratima, gubitnicima i (ne)očekivanim pobjednicima, čini se da su režiseri i glumci ovu završnicu odlučili odigrati posebno agresivno koristeći neke isprobane tehnike.

To je i razumljivo jer za mnoge od njih lokalni su izbori i posljednja prilika da (p)ostanu dio hrvatskog političkog života, bez kojih bi teško imali uspješne karijere s primanjima koja trenutno imaju ili kojima se nadaju. U nevjerojatno šarolikoj ponudi imat ćemo priliku izabrati predstavnike u gotovo 600 općina, gradova i županija. Ne biramo samo načelnice, gradonačelnike, županice, već i njihove zamjenike te članove vijeća i skupština. Već sam broj koji doseže gotovo 10.000 izabranih upućuje na to da se radi o izborima u kojima postoji velika vjerojatnost da vas susjed pita: 'Bute glasali za mene?' I dok susjedov pristup još možete shvatiti, čini se da su veće političke zvjerke odlučile proljeće 2025. dodatno zagorčati svima izbornim pristupom koji se može svesti pod – kriminal i prošlost.

Afere i uhićenja

U izborima u kojima bi se političke borbe trebale voditi oko najboljih rješenja za promet, otpad, kanalizaciju i ostalu infrastrukturu, u kojem bi se stranke i kandidati trebali natjecati u najpovoljnijim rješenjima za priuštivo stanovanje i bolje obrazovanje, gdje bi se trebao promovirati korištenje modernih tehnologija i umjetne inteligencije za gradske probleme, trenutna politička priča zasnovana je primarno na aferama i uhićenjima. Tako su u vrijeme pretkampanje zbog navodnih malverzacija s nekretninama uhićeni Ivan Lesandrić suprug opozicijske kandidatkinje za Splitsko-dalmatinsku županiju, Mile Kekin suprug saborske zastupnice iz stranke Možemo te se zaziva uhićenje Ivana Budimira, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta i splitskog HDZ-a.

Veza politike i kriminala vidljiva je i u političkom povratku Josipe Pleslić (prije Rimac) koja je najavila kandidaturu za gradonačelnicu Knina, čime će prije svega ugroziti šanse HDZ-u da ponovno preuzme vlast u tom gradu. Opterećena optužnicom USKOK-a iz afere Vjetroelektrane, Plesić u ovoj utakmici nema što izgubiti, s nadom da joj uspjeh donosi bolju pregovaračku poziciju ili političku zaštitu.

Zamka prošlosti i podjela

Osim kriminala, političke su stranke ovog proljeća odlučile zaigrati na svoju omiljenu kartu – onu prošlosti. Neki od njih se vraćaju pet ili deset godina unazad optužujući prijašnje vlasti za sve probleme, a neki su, poput HDZ-a u Zagrebu, odlučili vremeplovom nas vratiti nekoliko desetljeća unazad. U svojoj kampanji 'Rasturili su', u kojoj se referiraju na pomalo bahate najave stranke Možemo o rezultatu nadolazećih izbora, odlučili su oblijepiti grad ni više ni manje nego jugoslavenskim zastavama. Nije baš jasno kome je na pamet pala ta genijalna ideja. Koga, osim očigledno njih samih, danas zanima ta bivša država? Kome se ide u tu i takvu prošlost 35 godina nakon osamostaljenja Hrvatske? Osnovni razlog tih plakata je da se građane opet ulovi u zamku prošlosti i podjela. U nedostatku ideja i rješenja najlakše je otići u prošlost do bivšeg gradonačelnika, bivše države i svega bivšega.

Premda kod nas ideje i rasprave o rješenjima problema u bliskoj i daljoj budućnosti ne prolaze baš najbolje, iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa ukazuju na to da birači znaju kazniti različita ponašanja stranaka. Ovog će proljeća kandidati koji na nadolazećim izborima izbjegnu krimiće i povijesne 'spektakle' od birača biti prepoznati i honorirani. Političarima u Hrvatskoj trebalo bi biti jasno da je gotovo svima u prekrasnoj Hrvatskoj dosta kriminala i prošlosti. Stari ili novi glumci, jasno je da su potrebni neki novi žanrovi.