Zapadni svijet upoznao je priču o Aladinu i čarobnoj svjetiljci tek s Gallardovim prijevodom početkom 18. stoljeća, premda je ona, kao i ostale priče iz arapske zbirke Tisuću i jedna noć, mnogo starija i povezana s usmenim pripovijedanjem. Najstariji dijelovi oslanjaju se na indijske i perzijske izvore koji su u 9. stoljeću prevedeni na arapski i dopunjavani sve do 18. stoljeća.

U 'Aladinu' su objedinjeni elementi različitih istočnjačkih tradicija (indijske, perzijske, arapske i dr.), pomiješani i povezani u jedan svevremen kontekst, te izgleda da su, baš kao i sama zbirka, nastajali stoljećima, neprestano se otvarajući novim i suvremenijim interpretacijama - od 'Avantura princa Ahmeda', najstarijeg 'preživjelog' animiranog filma (1926), koji nudi jednu verziju Aladinove priče, do dvjesto godina stare britanske tradicije pantomimskih obrada Aladina koje duhovito ukazuju na trenutno stanje društva.

Hrvatski pjesnik Enes Kišević prepjevao je Aladina za Scenu Gorica te stvorio iznimno poetsko djelo o dječaku koji, upoznavši moć čarobne svjetiljke, otkriva život u svim njegovim aspektima. Nježna, čarobna i okrutno lijepa je to književnost, koja djecu na poetičan i vrlo suvremen način vraća izvornoj ljepoti bajke.

Predstava 'Aladin i čarobna svjetiljka' inspirirana je bartonovskom poetikom iščašenog animiranog filma, pop arta i klasicizma. Izgrađena je suvremenim estetskim pismom čudesnog svijeta stvorenog kako za djecu, tako i za odrasle. Koncept i režiju potpisuju Senka Bulić i Matko Brljević, a glume, plešu i pjevaju: Luka Nižetić, Ana Vilenica, Ana Karić/Jelena Miholjević, Špiro Guberina, Marinko Leš, Stipe Kostanić, Vladimir Atomic Smud, Elvis Hodžić, Davor Ćiković, Zlatko Čančar, Martina Drezga, Miroslav Mlinar, Domagoj Lučić i Dino Perenski.

Izvedbe predstave su na rasporedu 23. rujna u 10 i 12 sati, 24. rujna u 10, 12.30 i 20 sati te 26. rujna u 17 sati.