Čini se da je konačno Slavoj Žižek dobio dostojnu konkurenciju među gostima Subversivea. Riječ je, naravno, o režiseru Oliveru Stoneu, dobitniku Oscara i autoru brojnih hvaljenih i kontroverznih filmova, jednom od rijetkih holivudskih ljevičara i nestašnih dečkiju, koji se nikada nije ustručavao filmski analizirati najbolnije faze američke povijesti, poput rata u Vijetnamu. Stone je izazvao oduševljenje među zagrebačkom publikom koja je do kraja ispunila Kino Europa da bi čula što ima za reći te je nekoliko puta pojavu slavnog režisera popratila gromoglasnim pljeskom.

Stone je s Tariqom Alijem nominalno raspravljao na temu 'Neispričane povijesti SAD-a', odnosno desetodjelne dokumentarne serije koju je snimio o 'namjerno zaboravljenim dijelovima američke povijesti, koji su nekad bili i u novinskim naslovima', kako je objasnio, no razgovor se dotaknuo i brojnih drugih tema. Na početku je Stone opisao da je Alija upoznao prvo kroz njegove knjige, te ga je zbog jedne angažirao za pomoć oko svojeg dokumentarnog filma 'South of the Border', u kojem tematizira političke promjene u Južnoj Americi. 'Tariq piše političku poeziju te zna postaviti dramski luk i zgrabiti pažnju publike', nije štedio komplimente Stone, koji se osvrnuo i na nedavno preminulog venecuelanskog predsjednika Huga Chaveza, inače osobnog prijatelja: 'Nedostaje mi. On je bio kao Don Quijote, s velikim političkim snom. Nakon njegove smrti su ga američki i europski mediji blatili na najgori način. Poput Fidela castra u 1960-ima, Chavezu nije dozvoljeno da bude pozitivan primjer.'

Tariq Ali se nadovezao na to i napomenuo da se Chaveza demoniziralo jer je izabran na platformi pomaganja siromašnima, što je i učinio, a u danas vladajućoj neoliberalnoj paradigmi se takva politika ne prihvaća. Naveo je i kao indikativan primjer dvije naslovnice The Economista ('vrlo inteligentan i vrlo reakcionaran časopis', kako ga je Ali opisao), prvu nakon Chavezove smrti koja je govorila o njegovoj 'truloj ostavštini', a drugu nakon smrti Margaret Thatcher, na kojoj je pak pisalo da je ona 'borac za slobodu'. Ali je istaknuo i to da u Južnoj Americi društvene promjene dolaze zahvaljujući masovnim narodnim pokretima odozdo te da ljudi imaju osjećaja da izabrane ljevičarske vlade za njih čine nešto dobro, 'dok se u EU od početka krize pomaže samo bogatima i bankama' pa je 'mržnja prema Chavezu i izraz straha da se njegov primjer ne proširi'.

Srećko Horvat goste je pitao i što misle o pojavi te eventualnom nestanku pokreta Occupy u SAD-u, koji je Oliver Stone onda opisao kao 'moćan i dramatičan pokret, ali nedovoljno fokusiran'. 'U Americi većina ljudi sebe ne vidi kao dio 99 posto, nego kao da su na putu za srednju klasu ili onaj 1 posto bogatih. Tiha većina Amerike je uvijek uplašena prosvjedima, što se vidjelo i iz primjera Vijetnama.', objasnio je Stone. Ipak, činjenica je da oko 50 milijuna Amerikanaca danas živi u siromaštvu, što je – kako Stone predviđa – socijalna bomba koja bi 'u Americi mogla dovesti do Francuske revolucije. Ameriku je uništio novac, jer se sve radi zbog novca, a dozvoljava se i korporacijama da investiraju u političke kampanje. Zato me ne bi iznenadilo da slijedi klasna borba.'

Ali se pak osvrnuo na ostavštinu Margaret Thatcher zaključivši da 'sada u EU vlada tačerizam', kao i da je njezin najveći uspjeh to što je 'promijenila konsenzus u britanskoj politici u pravcu neoliberalizma i uništila britanske laburiste'. Uostalom, 'Tony Blair nastavio je politiku Margaret Thatcher'. Zato sada u Uniji 'doista nema alternative u postojećim političkim strukturama', jer će svaka novoizabrana vlada provoditi istu ekonomsku politiku, a cijela se scena svela na 'ekstremni centar' koji zapravo šteti demokraciji u Europi.

U skoro pa dvosatnom razgovoru se još govorilo o utjecaju Hollywooda na javno mnijenje, razlozima koji su doveli do sloma Arapskog proljeća i brojnim drugim temama, uz nekoliko pitanja iz publike. Zanimljivo je primijetiti da se među onima koji su se iz publike javili za komentar bilo i ljudi iz Italije, Španjolske pa i gospodin koji je na Subversive doputovao iz Beča, što pokazuje međunarodni rast ove zagrebačke manifestacije.