Kako podsjeća The Art Newspaper, Milei je u kampanji više puta istaknuo da je država 'zločinačka organizacija' koja se mora svesti na minimum. Krenuo je baš od kulture - prvi dekret nakon što je u prosincu inauguriran za predsjednika bio je usmjeren na argentinsko ministarstvo kulture te je ono raspušteno i premješteno u druge odjele.

Prva izravna mjera koju je povukla Mileijeva vlada kad je riječ o kulturnim ustanovama bilo je uskraćivanje financiranja Nacionalnom institutu za film i audiovizualne umjetnosti (INCAA). Ova odluka izravno pogađa i Muzej latinoameričke umjetnosti Buenos Airesa (Malba), ustanovu koja u okviru posebnog programa u suradnji s INCAA-om prikazuje argentinske filmove, a često se upravo u njihovim prostorijama održavaju premijere novih radova domaće kinematografije.

'Trenutačna paraliza INCAA-e dovodi u opasnost kontinuitet svih prostora koji prikazuju argentinske filmove', kaže Fernando M. Peña, istraživač i arhivist te direktor programa Malba Cine. 'U slučaju Malbe, značajan postotak našeg programa čine argentinske premijere te one doista trebaju odgovarajuće prostore za prikazivanje. Već 20 godina premijerno prikazujemo između dva ili četiri igrana filma mjesečno. Ovaj kontinuitet, koji je s vremenom izgradio publiku, bit će ugrožen ako ova situacija potraje', dodaje Peña. Očekuje se da će broj filmova proizvedenih godišnje uz saveznu potporu drastično pasti sa sadašnjeg prosjeka od oko 200 naslova.

Uskraćivanje financiranja INCAA-i, koje je izazvalo šok u argentinskoj i globalnoj kinematografskoj zajednici, argentinsko ministarstvo ljudskog kapitala komentiralo je u objavi za medije riječima: 'Vrijeme u kojem su se filmski festivali financirali glađu tisuća djece je prošlo.' U ožujku je vlada također naredila otpuštanje 120 članova osoblja Nacionalne knjižnice Mariano Moreno (BNMM), središnjeg ogranka argentinske nacionalne knjižnice. Otpušteni radnici su putem e-pošte obaviješteni da im neće biti produženi ugovori.

Nakon odluke o otpuštanju osoblja, više od 2200 pojedinaca potpisalo je otvoreno pismo upućeno Susani Soto Pérez, ravnateljici ustanove, tražeći vraćanje na posao profesora i istraživača Roberta Casazze, a koji je radio u toj instituciji gotovo tri desetljeća i 'jedna je od najvećih latinoameričkih referenci za bibliografiju od 15. do 18. stoljeća', navodi se u pismu djelatnika. Sam Casazza rekao je da je odluka 'flagrantan neuspjeh države' jer također prijeti njezinim vlastitim interesima. 'Kada bi polovica radnika koji su dobili otkaz tražila pravni postupak, to bi bilo puno skuplje za državu nego isplata plaća', dodao je u intervjuu za novine Página 12.

Podsjetimo, Milei je bivši ekonomist i voditelj televizijskih panela koji se opisuje kao anarhokapitalista. Dužnost je preuzeo u prosincu 2023., baš kad je inflacija u Argentini dosegla 140 posto i kad je gotovo 50 posto stanovništva palo ispod granice siromaštva. Tijekom svoje predizborne kampanje Milei je umjetničko obrazovanje nazvao 'gubitkom vremena', sveučilišta 'centrima ideološke indoktrinacije', a znanstvena istraživanja 'luksuzom koji si zemlja ne može priuštiti'.

Mileijev prvi dekret kao predsjednika bilo je raspuštanje argentinskog ministarstva kulture i prebacivanje njegovih dijelova u druge sektore. Njegovi postupci i pristup vrlo su slični onima bivšeg brazilskog krajnje desnog predsjednika Jaira Bolsonara, a koji je porezne poticaje za kulturu također smatrao korumpiranima te je ukinuo brazilsko ministarstvo kulture prvog dana na dužnosti 2019., nastojeći smanjiti njeno financiranje nizom oštrih proračunskih rezova.