U kategoriji kratkometražnog igranog filma s 'Čovjekom koji nije mogao šutjeti' još su četiri naslova i iako, naravno, mislimo da je 'naš' kandidat najbolji i najjači, bogme je i konkurencija vrlo jaka
Prva hrvatska nominacija za Oscara otkad je Republike Hrvatske, izvrstan film Nebojše Slijepčevića 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' (vidi osvrt), po našem je mišljenju favorit u utrci za Oscara. Izvrstan i nadahnut herojskim činom Tome Buzova, koji je ustao protiv genocidnog odvođenja muslimana iz vlaka u Štrpcima 1993., bez mnogo sumnje predvodi konkurenciju kratkog metra kako svojom majstorskom izvedbom, tako i važnom porukom. No nakon što smo bacili oko na preostala četiri naslova nominirana za Oscara u kategoriji sa Slijepčevićevim filmom, moramo konstatirati da je konkurencija vrlo jaka i da se nijednom od njih koji na kraju odnese ovu prestižnu nagradu neće moći predbaciti laka pobjeda. Pa da vidimo koji su to filmovi.
'A Lien', režija: Sam i David Cutler-Kreutz
Od prve sekunde kratkog filma 'A Lien' prisutne su tjeskoba, nervoza, užurbanost, pa i nemalo panike. Sophie i Oscar žure u Imigracijsku službu jer je on napokon, nakon šest godina braka s njom, dobio poziv na razgovor za američko državljanstvo. S njima je i kćerkica Nina. Nervozni su jer kasne. Na šalteru Sophie mora predati svoj i Ninin pasoš. Nina i Oscar trče na razgovor, Sophie ostaje čekati u čekaonici. Čim Oscar i Nina odu, pojavljuje se policija koja proziva imena, među njima i Oscarovo. Sophie shvaća da će i njega i njihovu kćerkicu uhititi...
Obiteljske tragedije koje se događaju zbog okrutne američke politike prema nedokumentiranim useljenicima ovdje su stavljene na osobnu razinu priče o bračnom paru i petnaestak minuta u njihovu životu tijekom kojih svi troje gube gotovo sve. Posebno je potresno kada na kraju užurbanih, tjeskobnih i dramatičnih petnaestak minuta dođe natpis u kojem se gledatelja obavještava da je zamka kojom se mami nedokumentirane doseljenike u urede INS-a pozivom na intervju za državljanstvo, e da bi ih ondje dočekala, uhapsila i deportirala policija - legalna u podosta američkih saveznih država. Vrlo upečatljiv, potresan i važan film.
'Anuja', režija: Adam J. Graves
Anuja svojim prstićima šiva u brutalnoj tekstilnoj manufakturi po cijeli dan, a nakon posla druži se sa starijom sestrom Palak. One imaju samo jedna drugu i Palak priča Anuji tužnu priču o hrabrom i pogrešno optuženom mungosu, a koju je njoj ispričala pokojna majka. Anuja se i ne sjeća majčina glasa. Kada jednoga dana okrutnom i sirovom šefu tvornice, u kojoj rade Anuja i Palak, dođe učitelj iz lokalnog internata te ga pokušava nagovoriti da pusti Anuju na prijemni ispit jer se pročulo da je ludo nadarena za matematiku - odurni šef to odbija i otjera učitelja. Djevojčice, međutim, odluče same skupiti novac za prijemni ispit.
Iako priča strašnu i potresnu priču o iskorištavanju djece u indijskoj manufakturi, ovaj film na hindiju predivan je i emotivan zato što Anuju i njezinu sestru prikazuje kao djecu koja su nalik svoj djeci ovoga svijeta. One su, unatoč teškom životu, prepune djetinje radosti, poleta, veselja i ljubavi, uživaju u 'plijenu' kada uspiju prodati torbe radi pribavljanja novca za Anujin prijemni, listaju časopise s oglasima u kojima bogati ženici traže mladenke, igraju se i sanjaju. Priča je time još potresnija i dojmljivija, a posebno je upečatljivo kada se na odjavnoj špici prikaže glumica, koja glumi Anuju, kako s prijateljima gleda film u sirotištu u kojem živi.
'I'm Not a Robot', režija: Victoria Warmerdam
Lara, za koju ćemo tijekom filma saznati da je glazbena producentica, na početku sjedi za računalom u svojem fensi uredu i sa slušalicama na ušima uživa u zborskoj obradi pjesme 'Creep' Radioheada. Pjesma se odjednom zaustavlja i računalo od Lare traži da riješi takozvani CAPTCHA (Completely Automated Public Turing test to tell Computers and Humans Apart) kako bi joj se program mogao nadograditi. Lara, ne razmišljajući previše, označi sve slike na kojima se nalazi most, ali ne prolazi test. Ponavlja ga. Ponavlja ga opet - i tako osam puta. Zatim zove podršku te joj govore da ne prolazi test zato što je možda - robot. Da stvar bude gora, kada nazove dečka i ispriča mu što joj se događa, on nakon prvobitnog meškoljenja i oklijevanja potvrđuje to.
Iako pati od nekih rupa u priči (zašto Lara nije zamolila kolegicu da proba riješiti test umjesto nje?) i bespotrebno razvlači poantu na više od 15 minuta, 'I'm Not a Robot' ipak je poprilično zastrašujuća i nadrealna, ali neugodno uvjerljiva priča o krizi identiteta u suvremenom korporacijskom i digitaliziranom svijetu s ponešto duhovitosti i bizarnim, iako očekivanim završetkom.
'The Last Ranger', režija: Cindy Lee
Južnoafrički film 'The Last Ranger' odlikuje to što je u njemu, od svih nominiranih naslova iz ove kategorije, najviše onog live actiona koji stoji u nazivu kategorije na engleskom. Riječ je, naime, o priči djevojčice Lithe iz južnoafričkog naroda Xhosa, za koju njezina obitelj tvrdi da je divlja, ona se time ponosi, opsjednuta je divljim životinjama te se stalno igra figuricom nosoroga. Litha živi u Južnoafričkoj Republici u doba u kojem ta zemlja prolazi kroz duboku gospodarsku krizu zbog pandemije i svi oko nje gube poslove, a u obližnjem rezervatu više se gotovo nema tko brinuti za ugrožene vrste. No jednog dana zadnja preostala rendžerica poziva je da pođe s njom u rezervat da bi joj pokazala nosoroge. Ondje ih, međutim, presreću krivolovci koji žele ubiti ove nježne divove...
Možda najjače promoviran film iz ove kategorije priča je o očuvanju prirode, ali i o osobnim gubicima, a zbog svojih vizuala, tragičnih momenata, akcije i važne poruke mogla bi izrazito snažno utjecati na oskarovsko glasačko tijelo.