Riječ je o prepoznatljivoj tradicijskoj odjeći – svečanom muškom odijelu s jadranskoga područja koje se razvilo iz muške narodne nošnje dinarskoga tipa kroz višekratne procese urbanizacije.

"Kultura odijevanja dalmatinskog veštita danas je vrlo živa i raširena, istodobno je tradicijska i moderna u zajednici koja ga prepoznaje kao vrijednost koja povezuje prošlost i sadašnjost. Takva interpretacija srednjodalmatinske muške nošnje naglašava hrvatske tradicijske vrijednosti sa snažnom nacionalnom komponentom te nastoji na njima graditi suvremeni regionalni identitet u ozračju europske kulture početkom 21. stoljeća", ističe Ministarstvo.

Nošnja se kroz vrijeme kontinuirano mijenjala pa je sukneni haljetak s rukavima ravnoga kroja (koporan/kaparan) poprimio oblik iskrojene jakne od finije kupovne tkanine s ukrasnim kopčanjem alamarima, koja se najčešće zvala zurka/žurka (u Trogiru đamara).

Nošnji je pripadala i crvena kapa koja je u vrijeme političkih borbi krajem 19. stoljeću u Splitu poprimila političko značenje, a nosili su je domoljubi koji su se zalagali za povezivanje Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske.

U tom osnovnom obliku nošnja se zadržala otprilike do početka Drugoga svjetskog rata, a nakon toga se koristila kao folklorni kostim za scenske nastupe.

Krajem 20. stoljeća, kada je počeo proces revitalizacije tradicijskih vrijednosti, opet se probudila svijest o njezinu nacionalnom značenju. Tada se ponovno stilizira, crvena kapa postaje sve rjeđi dodatak, a šareni pojas sve se češće mijenja crvenim, dodaje se u priopćenju.