Istraživanje Eurostata o interesu za kulturu, bilo kroz čitanje, odlaske u kino, posjećivanje predstava, koncerata, baleta, muzeja, povijesnih spomenika, arheoloških nalazišta, pokazalo je da je Hrvatska, s još nekoliko zemalja jugoistočne Europe, na samome dnu Europske unije.

U 2015. je tako samo 19,2 posto građana Hrvatske starijih od 16 godina posjetilo neko kulturno mjesto, a gori su samo Bugari, Grci i Rumunji.

Najveći postoci sudjelovanja ili uživanja u kulturi, s druge strane, zabilježeni su na sjeveru Europe, u Švedskoj (67,2 posto), Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj (sve po 61, 4 posto). Za cijeli EU podatak je 43, 4 posto, što Hrvatsku svrstava daleko ispod prosjeka.

Novac nije problem, već izgovor

'Nikakvo iznenađenje', komentirao je Seid Serdarević, vlasnik zaprešićke izdavačke kuće Fraktura, koja stoji i iza Festivala svjetske književnosti. Ove godine, u njegovu petom izdanju, u Zagrebu ga je posjetilo više od 7000 posjetitelja, a u Splitu njih gotovo 1000.

'Naši festivalski programi i ove su godine pokazali da razgovori o književnosti i književnici uspijevaju privući pozornost široke publike, od srednjoškolaca do umirovljenika', objasnio je Seid Serdarević uspjeh svoga festivala na kojem su i ove, kao i svake godine, najposjećeniji bile Književne matineje.

Glavni je problem u obrazovanju

'Ponuda kulturnih sadržaja u Hrvatskoj nije nikakav problem, isto kao što novac nije problem. Preko pretplata se danas mogu vidjeti zaista vrhunski koncerti u Lisinskom, primjerice, svako malo organiziraju se i vrhunske izložbe svjetskih imena, a cijene su u skladu s primanjima domaćih ljudi. I cijene knjiga primjerene su trenutnim nakladama u Hrvatskoj. Zaista, novac je ovdje samo izgovor da se dalje ne razgovara na temu odnosa prema kulturi u nas', zaključio je Serdarević.

Turizam kao hrvatska monokultura

'Stvar je u tome što se ovdje uporno ignorira jednostavna činjenica: što je društvo obrazovanije, to je i kulturnije, a što je kulturnije, to je i ekonomski prosperitetnije. U nas, s druge strane, obrazovni sustav posve zakazuje, o njemu i kulturi  brinu se oni koji o tome ne znaju ništa, kojekakvi 'šatoraši', a jedino što se gura u prvi plan je turizam, naša monokultura', smatra Serdarević koji kad je u pitanju uspjeh njegova Festivala svjetske književnosti, kao ključan faktor ističe - kontinuitet.

'Nema tu nikakve magije, instant rješenja. Jednostavno, publiku gradimo od samih početaka svog rada tako što joj redovito osiguravamo odlične događaje na kojima znaju da ih očekuju programi kao bilo gdje u Europi, s vrhunskim autorima i u vrhunskim uvjetima. Učinke redovito mjerimo i prilagođavamo se potrebama ljudi, a oni zapravo vrlo dobro znaju što žele i jako su izbirljivi. Zato nam je prioritet ponuditi im emotivni doživljaj, materijal za razmišljanje i za empatiju. Jer to i jest bit kulturnih sadržaja i programa, ne radi se tu samo o zabavi', rekao je Serdarević te naglasio da se svaka kuna uložena u kulturu višestruko isplati.

'Razumijem zašto netko bira sladoled umjesto predstave'

Hrvoje Laurenta, voditelj kina Europa, također ne misli da je pad platežne moći razlog što građane Hrvatske ne privlače kulturna događanja.

'Ne bih se izvlačio na to. Veliki problem radije vidim u poplavi nekvalitetnog sadržaja koji ljude odvlači od onih kulturnih. Koliko sam samo nekvalitetnih izložbi, predstava, filmova pogledao, ne samo sadržajem, već i organizacijom. I kad vidim da su na iste došli ljudi koji nisu iz kulturno-umjetničkog faha, skroz mogu razumjeti zašto odabiru sladoled umjesto kulture. Infrastrukturu imamo, fali nam više kvalitetnih i inovativnih sadržaja', poručio je Laurenta, dodavši da Hrvatskoj kronično fale profesionalci u svim područjima menadžmenta u kulturi.

U kinu Europa, unatoč svemu, kako je rekao, iz godine u godinu bilježe porast posjećenosti, a što je rezultat 'dobrog i beskompromisnog rada, inovativnosti, strateškog planiranja i hrabrosti'.

'Što se tiče samog procesa izgradnje publike u slučaju kina Europa, među najvažnijim točkama koje smo si zacrtali i odradili kako bismo se prilagodili potrebama gledatelja kroz vrijeme, svakako su programiranje isključivo izvrsnih filmova, zatim brojni inovativni i neprikazivački programi te vrhunska produkcija sadržaja', rekao je Laurenta te dodao da im je prvih nekoliko godina bilo jako teško.

Treba izdržati i ne podilaziti trendovima

'Bilo je malo remek-djelo dovesti publiku na izvrstan, ali 'no name' film koji su radili ljudi za koje tu nikad nitko nije čuo. Trebalo je to izdržati, ne podilaziti trendovima, puštati samo izvrsne filmove, bez obzira na njihovu atraktivnost u široj javnosti. Ljude smo vremenom uspjeli na to naviknuti i sada nam se ustrajnost vraća. U jedno sam siguran, a to je da nakon izlaska iz naše dvorane, malo tko može reći da mu film u kinu Europa i nije bio baš dobar', smatra Laurenta.

Priču su, nastavlja, začinili brojnim neprikazivačkim programima, poput obrazovnih filmskih programa za mladu publiku i umirovljenike, razgovora s filmskim umjetnicima, izložbi, okruglih stolova, promocija knjiga...

'Publiku smo htjeli obrazovati i pokazati joj nešto novo i u tome smo uspjeli. Potvrdu smo dobili i od struke koja nam je u 2016. dodijelila nagradu za najbolji program u Europi', podsjetio je Laurenta.

'Vremena kad su bili dovoljni samo izložba, samo film ili predstava prolaze. Publika sada traži nešto dublje, zanima ih puno više i spremni su za to izdvojiti i novac i vrijeme. Neki su se tome prilagodili, neki će morati, kad-tad', zaključio je Laurenta u čijem su kinu Europa među najatraktivnijim sadržajima Zagreb Film Festival koji je prošle godine po broju gostiju i gledatelja ostvario rekordne rezultate te Fil(m)harmonija, koja godinama u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom na platna donosi klasike ere nijemog filma. Tu je i ljetni kino-program tijekom srpnja i kolovoza, koji je u ovom izdanju također zabilježio rekordan broj posjetitelja - 13 tisuća.

Puno ih počiva na staroj slavi

Laurenta je, osim toga, i predsjednik Kino mreže, udruge neovisnih kinoprikazivača osnovane 2014. s ciljem da boljim profiliranjem i kvalitetnijim programom dođu do više publike.

'Nezavisna kina u Hrvatskoj zadnjih godina stoje sve bolje i bolje, a 2016. je, prema podacima Europskog audiovizualnog opservatorija, bila rekordna. Prvi put od proglašenja samostalnosti u svim našim kinima bilo je više od četiri milijuna posjetitelja, što je izvrstan znak – publika nam se polako ali sigurno vraća', ustvrdio je Laurenta. Smatra da je pilot potpore programima za razvoj publike, koji je Ministarstvo kulture nedavno najavilo, dobar ali skroman.

'Vjerujem da će iznos u idućim godinama rasti jer nam jako nedostaje financiranje toga tipa. Nadam se, osim toga, i konkretnim kriterijima za dodjelu sredstava kojeg će se komisije držati. Jako je puno programa i projekata u hrvatskoj kulturi koji sredstva dobivaju na temelju stare slave, i to jako visoka sredstva. Volio bih da ova potpora ode u ruke onima koji stvarno puno, kvalitetno i dobro rade, bez obzira na to tko su, što su i kakvi su nekada bili', poručio je Laurenta.

Kako siješ, tako ćeš i žeti

Dražen Grubišić, jedan od osnivača privatnog Muzeja prekinutih veza, najposjećenijeg muzeja u Hrvatskoj, o rezultatima odnosa hrvatskih građana prema kulturi, rekao je: 'Kako siješ, tako ćeš i žeti.'

'Prema radu - rezultati, a jasno je da naše obrazovanje nije na nivou. Osobito umjetničko. Finska i Švedska u svom kurikulumu svemu vezanom za umjetnost i kreativnost posvećuju barem tri do četiri posto više prostora. Pritom izborne predmete iz toga spektra financiraju države. Englezi se sad bune jer su im u školama smanjeni takvi sadržaji. Možete li zamisliti da se u nas itko buni zbog toga?' pita se Grubišić čiji je Muzej prekinutih veza, koji je s Olinkom Višticom pokrenuo (kao stalni postav) 2010., prošle godine dobio podružnicu i u Los Angelesu na Hollywood Boulevardu.

'Naša je tema univerzalna, publika široka i postav globalan, skup priča iz cijeloga svijeta. Zato nas svugdje i prepoznaju, a što se Zagreba tiče, publika su nam dominantno stranci, skoro 94 postotno. Dakle, godišnje nas posjeti manje od 10 tisuća Hrvata. Pazite, ne Zagrepčana, Hrvata', upozorio je Grubišić, dodavši da se najviše negativnih komentara na račun Muzeja prekinutih veza nasluša od domaćih ljudi, što pripisuje 'dobro poznatom hrvatskom jalu'.

Ideja u svijetu najviše vrijedi

'Dobili smo prestižnu nagradu Europskog muzejskog foruma, kao najinovativniji u Europi. Kome to ne govori dovoljno, neka, nije moje da objašnjavam', rekao je Grubišić koji je za manjak publike također okrivio obrazovanje.

'Zapravo, problem je što se ovdje apsolutno nikako ne shvaća koliku vrijednost umjetnost i kreativnost imaju u životu, koliko su primjenjive na sve aspekte našeg djelovanja. Nije to stvar samo za neke, odabrane. Svu djecu treba odgajati da budu kreativna, to im otvara nevjerojatne mogućnosti. Ideja je ono što u svijetu najviše vrijedi. Ja samo kažem da nije slučajno to što je Nizozemska, koja ima odličan obrazovni sustav, danas vodeća zemlja u kreativnim industrijama, što Amsterdam, malo manji od Zagreba, od turizma zarađuje više nego cijela Hrvatska', zaključio je Grubišić.

'Ta inicijativa Ministarstva kulture da pomogne programima za razvoj publike dobra je stvar jer publika za kulturne sadržaje ovdje je izuzetno mala. U njoj se svi međusobno poznaju. Uvijek se zna koga ćeš sresti na koncertu, koga na izložbi, koga na predstavi. Ali prije te inicijative daleko nam je važnija kurikularna reforma jer je jako problematičan smjer u kojem smo kao društvo krenuli', upozorio je Grubišić.