Tjedan prije početka školske godine već tradicionalno je rezerviran za Pupteatra Internacía Festivalo, po naški Međunarodni festival kazališta lutaka ili svima znani i dragi PIF, festival koji vrhunskim lutkarskim predstavama i neodoljivim šarmom na najbolji mogući način otvara kazališnu sezonu.

Preko četiri desetljeća PIF u Zagreb dovodi ponajbolje svjetske lutkare, predstavlja lutkarske tehnike i nacionalna lutkarstva kroz umjetničke škole, predstave, izložbe i predavanja, promovira važnu literaturu vezanu uz tu izvedbenu umjetnost u nakladi organizatora festivala Međunarodnog centra za usluge u kulturi te sveobuhvatnošću pristupa lutki razvija duboku ljubav Zagrepčana prema najčišćoj scenskoj metafori, od najmanjih nogu i čisto estetskih pobuda do zrelih prepoznavanja i profesionalnih impulsa.

Povodom 43. PIF-a, porazgovarali smo s Livijom Kroflin, dugogodišnjim ravnateljicom MCUK-a, danas umjetničkom voditeljicom PIF-a i voditeljicom programa za lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, ujedno tajnicom hrvatskog centra UNIMA-e i članicom izvršnog odbora svjetskog centra te krovne lutkarske organizacije.

PIF svake godine osim odličnih predstava ima i tematsku nit vodilju. Nakon što ste završili ciklus predstavljanja nacionalnih lutkarstva, posljednjih godina kao temu predstavljate pojedine tipove lutaka. Nakon ginjola i marionete ove godine red je na javanki. Molim vas, predstavite je ukratko.

Povodom 200. obljetnice Guignola, predstavili smo i taj lik i lutkarsku tehniku ručne lutke nazvane po njemu – ginjol, dok smo lani kao temu imali marionetu, koju neki nazivaju kraljicom lutaka. Ima bezbroj različitih lutkarskih tehnika i njihovih kombinacija, ali u tri osnovne idu ginjol, marionete i javanka. Tu je još i kazalište sjena, ali u njemu se također koriste štapne lutke, samo plošne, a mogu se koristiti i druge lutke.

Javanka (ili javajka) lutka je koja se najviše koristila u ovim našim prostorima nakon Drugoga svjetskog rata. Naziv joj dolazi od imena otoka Jave, jer je nastala po uzoru na tradicionalni indonezijski wayang golek. To je trodimenzionalna štapna lutka, koju odozdo pokreće lutkar skriven iza paravana. Jednom rukom drži štap koji prolazi tijelom lutke u lutkinu glavu, a drugom rukom štapiće odnosno žice kojima pokreće lutkine ruke. Postoji više varijanata javanke. Ona često ima i mehanizam koji joj omogućuje kimanje glavom, a može imati i savršeniji mehanizam koji joj pokreće oči, usta i druge dijelove glave.

Javanku je do savršenstva doveo Sergej Obrazcov (1901-1992) u Državnom akademskom centralnom kazalištu lutaka u Moskvi, koje danas nosi njegovo ime. Kako su se u cijelom istočnoeuropskom bloku, pa i u tadašnjoj Jugoslaviji, osnivala lutkarska kazališta po uzoru na njegovo, tako je on imao golem utjecaj i na izbor lutkarske tehnike i na repertoar. Zagrebačko kazalište lutaka, na primjer, svoje je zvjezdano razdoblje imalo upravo u vrijeme redatelja Davora Mladinova i scenografa Berislava Deželića, kad su se u predstavama gotovo isključivo koristile javanke.

Upravo Obrazcovljevo kazalište otvara ovogodišnji PIF.

Čudnim stjecajem okolnosti Obrazcov i njegovo kazalište nikada nisu bili sudionici PIF-a, iako je on sam gostovao u Zagrebu. Želeći ispraviti tu 'povijesnu nepravdu', a također na najdostojniji način predstaviti javanku, pozvali smo Obrazcovljevo kazalištei to upravo s njegovom antologijskom predstavom 'Neobični koncert'.

Predstava živi još od 1946. godine, a i dan-danas uspješno gostuje širom svijeta, dok se u matičnom kazalištu za nju uvijek traži karta više. Odlikuje se vrhunskom animacijom i duhovitošću. Na izložbi 'Najbolje od Obrazcova' pokazat će se i druge lutke toga kazališta. Bit će to hommage čovjeku koji je lutkarstvu dao dignitet umjetničke forme, utemeljio zanimanje lutkara i pokazao što sve može javanka (na ruskom 'gapit').

Koje biste još predstave izdvojili u ovogodišnjem programu?

Klasičnu paravansku predstavu izvedenu javankama, a zanimljivu i po temi, izvest će iransko kazalište, a jednu drugu tehniku štapne lutke pokazat će zanimljiva kosovsko-francuska koprodukcija u predstavi Varalice, izvedenoj u tehnici sjena. Družina Mahrokh iz Teherana izvodi predstavu 'Mahrokh', što je ime glavnoga lika, tinejdžerice koja, pritisnuta tradicionalnim običajima svoje obitelji i opsjedanjima upornog prosca za kojega je roditelji žele udati, sanja o slobodi i princu na bijelom konju. Narodno kazalište iz Prištine u koprodukciji s francuskom Družinom Collapse iz Bresta, izvest će svojevrstan vodvilj socijalnog karaktera, o bračnom paru varalica koji objavljuje prodaju svog djeteta jednoj grčkoj obitelji. Budući da je novac glavni pokretač, i lutke su izrađene u obliku novčanica.

Kazalište iz Bugarske Atelje 313 izvest će svoju verziju 'Čarobnjaka iz Oza' i vrlo zanimljivu predstavu 'Maska u meni', u kojoj mladi glumci istražuju potencijal i mogućnosti maske, noseći je na različitim dijelovima tijela. Tu je i renomirano Budimpeštansko kazalište lutaka s 'Lirikom i Epikom', predstavom koja se odlikuje vrhunskom animacijom i duhovitim tekstom, dostupnim u prijevodu na hrvatski.

Već neko vrijeme na PIF-u nije bilo lutkara iz dalekih azijskih zemalja, koji sa sobom nose izuzetno aktivnu lutkarsku scenu prožetu bogatom tradicijom, poput same javanke. Možemo li se u skoroj budućnosti nadati dalekim gostima s istoka?

Svakih nekoliko godina PIF uspije ostvariti gostovanje iz neke daleke azijske, 'egzotične' zemlje s jakom lutkarskom tradicijom. U povijesti PIF-a gostovala su kazališta iz Japana, Kine, Indije, Indonezije, Vijetnama. I ove godine počeli su pregovori s jednom indijskom i jednom japanskom družinom, koje ćemo nastaviti sljedeće godine, a radim i na gostovanju jednog značajnog kineskog ansambla.

PIF će i ove godine prikazati presjek ovogodišnje produkcije u domaćem lutkarstvu. Što biste izdvojili kao ponajbolje u našem dvorištu?

Hrvatske predstave izabrao je Savjet PIF-a, nastojeći izabrati najbolje od ponuđenog. Tu bih svakako željela istaknuti predstavu 'Uspavanka za mišića', Dječjega kazališta iz Osijeka, koja je namijenjena najmlađim gledateljima, onima od tri godine naviše, za koje se rijetko rade predstave, a još rjeđe uspješne. Mlade gošće iz Rusije, redateljica Ljudmila Fedorova i scenografkinja Aleksandra Zubova, napravile su s osječkim ansamblom sjajnu predstavu, koju vole djeca, a u kojoj zbog vrsnoće izvedbe uživaju i njihovi odrasli pratitelji.

Kad smo već kod domaćeg lutkarstva, kakvo je stanje na tom području?

Hrvatsko lutkarstvo dobilo je nov, važan zamah kad je 2004. osnovana Umjetnička akademija u Osijeku, prvo i još uvijek jedino visoko učilište u Hrvatskoj gdje se studira lutkarstvo. Godine 2008. izašli su prvi diplomanti i mnogi od njih rade u lutkarskim kazalištima. Studenti na UAOS-u studiraju i glumu i lutkarstvo, zapravo dva studija, tako da postaju diplomirani glumci i diplomirani lutkari. Naravno, neki se više nađu u tzv. 'živoj glumi' i rade u kazalištima, televiziji, filmu, a neki vole lutkarstvo. Svi se oni još traže, odnosno traže posao, fluktuiraju među različitim glumačkim i lutkarskim ponudama i izazovima, ali bitno je to što se polako u Hrvatskoj stvara kritična masa ljudi koji znaju što je to lutkarstvo i koje su njegove specifičnosti. Još se uvijek bolno osjeća nedostatak pravih lutkarskih redatelja i tehnologa, o povijesti i teoriji lutkarstva obrazovanih kritičara, ali sada postoji nada, postoje pomaci, koji se vide svake godine. PIF je redovito prikazivao ispitne produkcije studenata UAOS-a, pa će i ove godine pokazati tri.

Osim gledateljima na PIF-u, studenti lutkarstva na UAOS-u ovih će se dana predstaviti i u Sant Peterburgu.

Tako je. U Sankt Peterburgu se od 26. kolovoza do 4. rujna održava Prvi svjetski festival lutkarskih škola, kolokvijalno prozvan Lutkarska olimpijada. Sudjeluju škole iz 12 država, među njima je i Umjetnička akademija u Osijeku.

Vratimo se festivalu. Ove godine, osim, sigurni smo, odličnih predstava, festival nudi i vrlo zanimljivu radionicu.

U okviru Talentoskopa predstavit će se mladi nizozemski lutkar brazilskog podrijetla Duda Paiva. Vidjet ćemo tri njegove predstave, od kojih u jednoj i sam igra. On će voditi i lutkarsku radionicu Dijalog s predmetom/lutkom, kojoj je tema odnos ljudskog tijela i predmeta. U radionici će se istraživati odnos i svijest tjelesnosti neanimiranog predmeta i izvođača, njihova preciznost, koordinacija, fokus i slično. Tehnika animacije služi se tijelom animatora kao scenskim prostorom predmeta/lutke istražujući njihov odnos kroz igru. Zadana forma – koreografija vodit će polaznike kroz proces osmišljavanja dijaloga živoga i neživoga. Radionica je namijenjena plesačima, lutkarima i glumcima.

Odmaknimo se od ozbiljnih tema. Dugi niz godina PIF među zaljubljenicima u kazalište nosi titulu najšarmantnijeg zagrebačkog kazališnog festivala. Hoće li i ove godine zadržati tu titulu?

Hvala na komplimentu!