'Crni časoslov', Eva García Sáenz de Urturi, prijevod Silvana Roglić (Fraktura)

Vitoria, 2022. Jedan anonimni telefonski poziv promijenit će sve što je bivši policijski inspektor Unai López de Ayala, zvani Kraken, mislio da zna o svojoj obiteljskoj prošlosti. Osoba koja se predstavlja kao Kaliban dala mu je zadatak: ako za tjedan dana ne pronađe i ne preda mu legendarni Crni časoslov Konstance od Navare, mističnu knjigu za kojom tragaju bibliofili diljem svijeta, Krakenova će majka umrijeti. Ali kako može umrijeti netko tko je mrtav i pokopan već četrdeset godina? Pronađeni uzorak krvi pokazat će da je ono što isprva zvuči kao morbidna šala zapravo pozivnica na smrtonosnu utrku – ne samo s Kalibanom nego i s vremenom. Dvoboj koji Kraken ne smije izgubiti.

U trileru Crni časoslov Eva García Sáenz de Urturi vodi Krakena u utrku s vremenom – i prošlošću. Tajanstveni poziv, nestala knjiga i krvava prijetnja pokreću potragu koja razotkriva obiteljsku tajnu staru četrdeset godina.

Između Vitorije i Madrida, između neizvjesne sadašnjosti i prošlosti koja tvrdoglavo odbija razotkriti svoje tajne, novi triler španjolske književne zvijezde Eve Garcíje Sáenz de Urturi vodi nas kroz opasni labirint od zločina i knjiga, po tankoj oštrici koja ljubav odvaja od opsjednutosti. Vrtoglavim tempom, inteligencijom i šarmom zbog kojega je svjetska publika zavoljela baskijskog stručnjaka za profiliranje zločinaca, nezaboravnog Krakena, Crni časoslov osvojit će sve ljubitelje vrhunskog trilera, maštovito odajući počast veličanstvenim tekstovima koji su nam mijenjali život.

'Stotina godina', Dario Harjaček (OceanMore)

Virtuozno napisan, kompleksan i bogat, novi roman Darija Harjačeka Stotina godina priča je o životu zagrebačke četvrti Trešnjevke i njezinih stanovnika tijekom stotinu godina njezina postojanja.

U ovom panoramskom prikazu susreću se akademski slikari i razni probisvijeti, seksualne radnice i svećenici, muktaši, lihvari i egzilanti povratnici, zlostavljači i žrtve, pustolovi i pijanci koji svojim isprepletenim pričama kroje raskošnu tapiseriju života jedne četvrti od njezina nastanka u blatu Zagreba sve do današnjih dana.

Dario Harjaček (1979.) je romanopisac, kazališni i radijski redatelj, dramatičar i scenarist. Završio je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te diplomirao kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Za kazalište je prilagodio velik broj filmova, romana, klasičnih dramskih tekstova i djela dječje književnosti. Režirao je četrdesetak predstava u hrvatskim kazalištima. Sudjelovao je u produkciji dramskoga programa Hrvatskoga radija i mnogim plesnim projektima te pisao scenarije za emisije dječjega programa HRT-a. Prvi roman Sanjica Lacković objavljen je u Nakladi OceanMore 2018. godine. Živi na Trešnjevci.

'Sve će biti savršeno', Lorenzo Marone, prijevod Morana Mazor (Hena com)

Četrdesetogodišnji fotograf Andrea Scotto proveo je život bježeći od obaveza i na sigurnoj udaljenosti od obitelji. Njegova sestra Marina u svemu ima opsesivnu potrebu za kontrolom, pa tako i kad je riječ o skrbi za oca Libera – hladnoga i distanciranog pomorskog časnika u mirovini – koji pati od terminalne bolesti. No kad Marina ode u posjet muževoj obitelji, Andrea preuzima brigu o ocu koji odbija priznati koliko mu je pomoć potrebna. Početak je to nesvakidašnjeg vikenda koji prerasta u pustolovinu kad Libero nagovori Andreu da u tajnosti posjete Procidu – otok na kojem su obojica odrasli... Lorenzo Marone udahnuo je mirise i okuse talijanskog juga na stranice ovog romana – more, pijesak, masline i limuni čitatelju su nadohvat ruke. Dok putujemo iz Napulja prema Procidi, Marone nas vodi kroz kontrast između nikad zacijeljenih emocionalnih rana i slatke nostalgije za djetinjstvom na put k zreloj ravnoteži. Na savršenom nesavršenstvu obiteljskih odnosa počivaju ljepota i prepoznatljivost ovog romana, a autorov britak humor i ležeran stil s lakoćom dopiru do čitatelja i čine čitanje ovog romana pravim užitkom.

Lorenzo Marone (Napulj, 1974.) jedan je od najplodnijih i najuspješnijih suvremenih talijanskih pisaca. Dosad je objavio desetak djela, uglavnom romana, redom ovjenčanih uglednim talijanskim nagradama. Svojim prvim romanom 'Sitnice koje život znače' (2015., na hrvatskom u prijevodu Morane Mazor objavljen također pod egidom Hena com-a) osvojio je publiku i kritiku te nekoliko važnih književnih priznanja. Knjiga je prevedena na dvadesetak jezika i dosegnula status bestselera, a prema njoj je snimljen i film. Za svoj je posljednji roman 'Le madre non dormono mai' (2023.) primio Nacionalnu književnu nagradu Pisa i nagradu Elsa Morante. Živi i radi u Napulju.

'Jarčevo slavlje', Mario Vargas Llosa, prijevod Tamara Horvat Kanjera (Vuković&Runjić)

Urania Cabral, newyorška odvjetnica, vraća se u Dominikansku Republiku poslije dugogodišnjeg samonametnutog izgnanstva. Nakon povratka u domovinu neizrecivi užas koji je bacao sjenu na cijeli njezin život odjednom se uobličuje. Godine 1961. samo Trujillov dekadentni krug bliskih suradnika (uključujući Uranijina oca, koji će uskoro izgubiti naklonost) uživa u obilju i povlasticama, dok ostatak nacije živi u strahu i siromaštvu. Kako Trujillo ne ispušta vlast iz ruku, događa se zavjera koja će promijeniti sudbinu svih aktera i same Dominikanske Republike. Ali nakon ubojstva omrznutog diktatora Republika tone u krvavi košmar i nesigurnost. Danas, trideset godina poslije, Urania Cabral razotkriva tragičnu sudbinu svoje obitelji u suton Truillove ere.

Rođen u sezoni ovna prije dupkom punih 89 godina, Jorge Mario Pedro Vargas Llosa odrastao je u jednog od najznačajnijih peruanskih romanopisaca i esejista, opusa ovjenčanog nizom prominentnih nagrada uključujući Nobelovu nagradu za književnost 2010. godine. Spisateljski je stasao u jeku hispanoameričkog booma, književnog pokreta šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je književnost izuzetno moćne mlade generacije južnoameričkih pisaca prvi put sustavnije odjeknula diljem svijeta, osobito u Europi. U svojem je dugom i plodnom spisateljskom vijeku ispisao niz briljantnih, raskošnih, uzbudljivih, osebujnih romana uz mudru i provokativnu publicistiku u kojoj je promišljao društvena i politička previranja te njihove refleksije i odljeve u književnosti koju je živio doista do posljednjeg daha. Kao hommage velikom piscu, nakladnik Vuković&Runjić objavljuje novo izdanje kultnog romana iz 2000.

'Obratnica nasilja', Natacha Appanach, prevela Sanja Šoštarić (Disput)

'Obratnica nasilja' zaron je u pakao mladosti prepuštene samoj sebi na francuskom otoku Mayotteu u Indijskom oceanu. U potresnom romanu o toj veličanstvenoj, divljoj zemlji na rubu kaosa ukrstit će se pet sudbina i otkriti nam zastrašujuće nasilje svoje svakodnevice. Marie, mlada medicinska sestra iz Francuske, dolazi na Mayotte kako bi živjela s čovjekom kojeg voli. Ondje posvaja i s ljubavlju odgaja dojenče koje je majka napustila jer ima jedno crno i jedno zeleno oko, što je prema lokalnim vjerovanjima znak vraga. Nakon njezine iznenadne smrti Moïse, sada već tinejdžer, pobuni se kada sazna istinu o svom podrijetlu, napušta školu, prepušta se ulici i suočava s nasiljem i bijedom. Zbližava se s Bruceom, vođom dječje bande, koji ga odvodi u geto znakovita imena Gaza, u ničiju zemlju kojom vladaju drogirane družine mladih razbojnika..

Ova intimna i bolna priča, istodobno nježna i brutalna, natopljena eksplozivnom društvenom stvarnošću kutka Francuske koji su svi zaboravili, optužnica je protiv siromaštva, poziv u pomoć otoku godinama stiješnjenom između imigracijskog pritiska i paklenog porasta nasilja, u kojoj se mauricijsko-francuska spisateljica Nathacha Appanah odlučno stavlja na stranu poniženih i čini sve da se čuje njezin glas pun milosti i snage.