Ni nova izložba jednog od najbogatijih umjetnika na svijetu Damiena Hirsta nije lišena prevladavajućeg motiva mrtvog životinjskog tijela. Za razliku od njegove poznate serije životinja u formaldehidu, izložba donosi uokvirene plakate nastale prema modelima mrtvih leptira. Na pitanje je li opsjednut smrću, Damien Hirst odgovara kako je manje posrijedi fascinacija krajem života koliko činjenicom da i nakon smrti njegovi 'modeli' izgledaju kao da su živi.

Budući da je upravo smrt temeljni motiv njegovih djela Hirsta mnogi ga smatraju morbidnim, no on se s tim ne slaže. 'Želim se konfrontirati sa situacijama koje ionako ne možemo izbjeći. Smrt je jedna od njih. Pogled na smrt vraća nas natrag u energičniji i puniji život. Činjenica da cvijeće ne traje vječno, čini ga lijepim.'

Hirst je u razgovoru za Guardian demantirao glasine da je u prošlosti radio kao mrtvozornik te objasnio da je riječ bila o poslu u muzeju anatomije. Umjetnika poznatog po britku jeziku uskoro bi se moglo citirati i zbog najnovije izjave u kojoj je krađu u kojoj je uhvaćen u adolescentskoj dobi definirao kao oblik kreativnosti.

Brojne optužbe za plagiranje naziva tek glupostima, a najveću vrijednost umjetnosti vidi u tome koliki dojam ostavlja na promatrača. 'Velika je umjetnost ona o kojoj ne možemo prestati razmišljati, koja postaje sjećanje.' A upravo se na temu vrednovanja umjetnosti ne tako davno posvađao s poznatim kolekcionarom Charlesom Saatchijem nazvavši ga djetinjastim i konstatiravši da umjetnost prepoznaje samo preko svoga novčanika. Hirst je izjavio da su izgladili nesuglasice te da je sada jedina stvar koju mu Saatchi zamjera to što je nedavno prestao pušiti.