Po čemu je ovo izdanje INmusica posebno i drukčije u odnosu na dosadašnja?

Ovogodišnje izdanje INmusica programski je najjače izdanje do sada. Lista headlinera je toliko jaka da se program INmusica može svrstati među 10 najboljih programa u Europi, što je izniman uspjeh. Važno je napomenuti da listu headlinera predvode aktualni bendovi s novim albumima kao što su Kings of Leon, Arcade Fire, Alt-J, Kasabian... Htjeli smo napraviti iskorak u programskom smislu tj. vidjeti koliko se možemo približiti najvećim i najrespektabilnijim europskim festivalima i iznimno smo ponosni što smo u tome uspjeli. Uspjeh je utoliko veći zbog toga što smo to uspjeli uz uvjerljivo najmanji budžet od svih festivala koji imaju navedene izvođače. Veliki interes potvrđuje da je aktualnost i snaga programa prepoznata i kod publike. Svakako kao posebnost INmusica treba istaknuti i jedinstvenu posvetu humanističkom stvaralaštvu u vidu replike Teslinog tornja.

Ove godine među glavnim zvijezdama festivala je još malo više britanskih izvođača nego proteklih. Koliko profil publike koja dolazi na festival utječe na odabir izvođača i kojim kriterijima se vodite?

Ne možemo se složiti s tezom da je više britanskih izvođača nego proteklih godina. Od 4 headlinera  jedan je američki, a jedan kanadski. U ostalom programu od preko 60 izvođača nastupaju još samo 4 britanska banda, pa te brojke dovoljno govore da ta teza ne stoji. Činjenica da INmusic najviše posjećuje hrvatska publika utječe na to da je program slagan za hrvatsku publiku, no mi ovim izdanjem INmusica dokazujemo da u Hrvatskoj ima puno publike koja prati suvremenu kvalitetnu glazbenu scenu te koja želi posjećivati kulturni sadržaj koji je međunarodno relevantan. Relevantnost INmusica potvrdit će i rekordna posjeta međunarodne publike, jer će ljudi iz više od 60 zemalja posjetiti ovogodišnji INmusic. Gotovo već jedno stoljeće globalna faktičnost je da u glazbi  dominiraju anglosaksonski izvođači pa stoga svi glazbeni festivali na svijetu imaju kao headlinere izvođače koji, čak i ako nisu iz V. Britanije ili SAD-a, pjevaju na engleskom. INmusic daje mali doprinos široj slici time što rezerviramo mjesto za nastup world music izvođača koji izlaze iz tih zadanih okvira, kao i predstavljanjem mladih europskih glazbenika kroz programe poput Europavoxa, čiji smo ponosni partner. INmusic je programski profiliran tako da je usmjeren na suvremenu autorsku glazbu koja ima umjetničku relevantnost.

Uporno naglašavate važnost festivala za turističku promociju grada Zagreba. Prema vašim saznanjima, koliko je INmusic proteklih godina pridonio turističkim brojkama za lipanj?

Turističke posjete Zagrebu zbog INmusic festivala rastu iz godinu u godinu, s tim da će ova godina biti rekordna po turističkim rezultatima. Po pokazateljima za ovu godinu s najrelevantnije stranice za rezervaciju smještaja Booking.com već sada je rezervirano 65% smještajnih jedinica u Zagrebu u vrijeme INmusica, što u noćenjima znači najmanje 65 000 noćenja koje će INmusic generirati Zagrebu, a u to nije uračunat smještaj u kampu koji festival organizira i za koji procjenjujemo da će ostvariti od 12 -15 000 noćenja. Kada na osnovu podatka od najmanje 77 000 noćenja zbog INmusica izračunamo prosječnu potrošnju na osnovu skromne procjene dnevne potrošnje od 100 eura dnevno dolazimo do generiranog prihoda za zajednicu od najmanje 7,7 milijuna eura (57,5 milijuna kuna). Već ove brojke su dovoljno impresivne da opravdaju status INmusica kao jednog od najznačajnijih kulturno-turističkih manifestaciju u Hrvatskoj. Značajniji turistički rast smo počeli ostvarivati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tako da su se procijenjeni turistički prihodi za Zagreb i Hrvatsku u zadnje tri godine kretali između 30 i 40 milijuna kuna po festivalskom izdanju.

Snažno gurate inicijativu 'Rock je kultura' u kojoj sudjelujete s ostalim domaćim promoterima. Tvrdite da je rock javna potreba te da festivali i javni događaji trebaju biti dostojno sufinancirani javnim sredstvima, pozivajući se na primjere iz regije. Smatrate li da ste danas malo bliže željenom cilju?

Inicijativa 'Rock je kultura' sadrži dvije osnovne ideje. Prva je estetske naravi i tiče se toga da se rock glazba prizna kao umjetnički relevantna. Činjenica ja da se u kulturnoj politici Hrvatske rock glazba uporno i anakrono tretirala kao zabava mladih tj. kao muzika nedovoljno vrijedna da bi se tretirala kao umjetnost, iako se radi o suvremenoj autorskoj glazbi tj. o umjetničkoj formi koju su  suvremeni skladatelji u najvećem broju stvorili kao svoju formu za izražavanje. Ova teza se može potkrijepiti i klasicima estetske teorije no to bi bilo preopširno za ovu formu.

Druga ideja inicijative 'Rock je kultura' odnosi se na koncept 'javne potrebe u kulturi' koji je po svom smislu bitno demokratski zamišljen i to na način da javnost (građani) koja financira javne budžete ima pravo na zadovoljavanje svojih potreba kroz te budžete. Uz zdravstvene, obrazovne, socijalne, sigurnosne potrebe naravno postoje i kulturne potrebe. Ako je rock glazba javna potreba u kulturi određenog broja građana, a evidentno je da je i da je to značajan broj građana, onda je potpuno nedopustivo i neodgovorno spram te javnosti da se u programima javne potrebe u kulturi ta velika javna potreba ne zadovoljava i praktično ignorira.

Što se tiče ostvarenja ciljeva inicijative 'Rock je kultura' određeni pomaci su napravljeni, ali to je jako daleko od adekvatnog. Sada više nitko ne tvrdi da rock nije kultura ili umjetnost, barem ne javno, a to je već  napredak. No u pogledu zadovoljavanja kulturnih potreba javnosti kroz program javne potrebe u kulturi stanje stvari je na mizernim razinama. Činjenica da je Ministarstvo kulture za rock glazbu u programima javnih potreba u kulturi za cijelu Hrvatsku izdvojilo malo više od 100.000 eura govori sama za sebe.

Upravo su imenovani novi članovi savjetodavnog vijeća za rock kulturu pri Ministarstvu, što mislite o njegovu sastavu?

U stručno povjerenstvo za rock glazbu Ministarstvo je imenovalo i Zorana Stajčića kojeg  je predložila Udruga Promo koja okuplja organizatore preko 90% koncerta suvremene autorske rock glazbe, pa smo s te strane zadovoljniji no što smo bili na početku godine kada je Ministarstvo kulture potpuno ignoriralo Udrugu Promo, a koja je najzaslužnija za otvaranje potprogramske linije Rock glazba: festivali i klupski programi.  Smatramo da bi upravo zbog činjenice da Promo okuplja veliku većinu organizatora koncerata rock glazbe, koji kao konkurenti jedni druge kontroliraju, bilo primjerenije da u povjerenstvu većinski budu stručnjaci za koje organizatori kao konkurenti smatraju da su svojim dosadašnjim djelovanjem dokazali da su objektivni i stručni. Zašto Ministarstvo preferira članove udruge HGU-a u povjerenstvu nije jasno. Prošli saziv povjerenstva nije se proslavio u poštivanju raspisanih kriterija, no želimo vjerovati da je razlog tome nepoznavanje samih kriterija i argumentacije koja je dovela do tih kriterija. Zbog toga Udruga Promo smatra iznimno važnim da nastavi s djelovanjem Radna grupa pri Ministarstvu kulture koju su sačinjavali predstavnici Ministarstva kulture i udruge Promo kako bi se izbjegli nesporazumi i kako bi se postavila transparenta i poštena raspodjela javnog novca za javne potrebe u programima rock glazbe.

U posljednje dvije godine došlo je do svojevrsnog pomirenja festivala s gradskim vlastima, koje ste pohvalili za pomoć u rješavanju infrastrukturnih pitanja na otoku. Očekujete li da će se takvi odnosi nastaviti i nakon lokalnih izbora, neovisno o njihovom ishodu?

INmusic kao jedan od prvih festivala u Hrvatskoj imao je tu nesreću da se mukotrpno razvija i afirmira u vrlo zahtjevnoj međunarodnoj utakmici. Glazbeni festivali s  međunarodnim programom bili su novost u Hrvatskoj i nije se prepoznavao turistički i kulturni značaj INmusica, dok sada bilo koji festival koji se pojavi uživa veliku potporu lokalnih zajednica koje vjerojatno katkada prelaze i 50% troškova tih festivala. S vremenom je INmusic rastao i kao drvo, koje se ne primjećuje dok raste, primijećen je tek kada je narastao. INmusic je kao hrvatski brand uspio steći međunarodnu reputaciju do te mjere da nas je kultni NME uvrstio ove godine među 12 najboljih festivala na svijetu uz bok najvećim  i najuglednijim svjetskim festivalima kao što su Coachella ili Glastonbury!

Potpora Grada Zagreba i Turističke zajednica Grada Zagreba kreće se oko 4-5 % troškova festivala, što pomaže, ali nikako nije dovoljno za konkurentnost i stabilnost festivala. Primjerice, da bismo preživjeli ovu godinu moramo rasprodati festival, što je ogroman rizik koji se ne može ubuduće preuzimati. Zbog toga je znatno veća potpora neophodna kako bi festival opstao u ogromnoj međunarodnoj konkurenciji te kako bi i dalje generirao velike prihode za grad Zagreb koji će ove godine biti preko 57,5 milijuna kuna. Vjerujem da će upravo zbog ovih neupitnih rezultata bilo tko tko u budućnosti bude na čelu grada znatno više podržati INmusic festival kao jednu od najznačajnijih kulturno-turističkih manifestacija  u Hrvatskoj, jer je svojim rezultatima INmusic to i zaslužio. Dobili smo obećanja i od Ministarstva turizma i od Turističke zajednice Grada Zagreba da će INmusic festival zbog svojih rezultata biti znatno više podržan što nas ohrabruje.