Sinoć je u okviru obilježavanja 20 godina postajanja GONG-a u Studentskom centru u Zagrebu, a u organizaciji udruga Domino i Kurziv, otvorena izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' koja će do 22. travnja biti postavljena u prostoru &TD-a. Ova izložba dio je projekta naziva 'Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih naovamo'
'Izložba 'Izbor političkih performansa' osmišljena je tako da se na jednom mjestu prikazuju, prema izboru umjetničkog direktora Zvonimira Dobrovića, performansi koji su obilježili proteklih petnaestak godina u kojima je Hrvatska prošla kroz burno političko razdoblje raznih tranzicija. Izložba predstavlja performanse koji su imali jasnu političku, aktivističku i umjetničku komponentu, a umjetnici su za potrebe nadilazili vlastite estetike i osobne prostore umjetničkog izražavanja kako bi njihovi radovi bili što šireg javnog dosega.', poručili su iz udruge Domino.
Postavom se obuhvatilo neke od svima dobro poznatih performansa, kao što je 'Šetnja kao lady Godiva' Vlaste Delimar, 'KroaTisch - EU Freundschaft', poznatiji kao alternativni ulazak Hrvatske u EU Željka Zorice Šiša, 'Volim Zagreb' Slavena Tolja koji parafrazira glasoviti performans Toma Gotovca iz 1981. Dio postava posvećen je akcijama usmjerenih protiv refašizacije društva na koju je još prije pretprošlih parlamentarnih izbora upućivala Ina Sladić s izvedbom 'Zeko i potočić', prikazana je i akcija 'Crno sunce' inicijative Kulturnjaci 2016 i serija performansa Brune Isakovića 'O lijepa, o draga, o slatka slobodo' koji su reakcija na poteze bivšeg ministra kulture, dr. Zlatka Hasanbegovića.
Predstavljeni su i radovi koji su tematski vezani uz neke društvene promjene kao što su 'Duchampovi svjedoci' Milijane Babić ili prikupljanje PET ambalaže kojom se u 'Superrevoluciji' bavio Marko Marković. U radovima Selme Banić 'Hrvatska narodna predaja' i Kate Mijatović 'Djevojački zbor Dubrovnik' umjetnice su u Zagrebu i Dubrovniku okupile određeni broj ljudi koji su svojom šutnjom ili u slučaju 'Zbora' vikom odlučile probuditi uspavane i inertne gradove. Predstavljen je i rad Ante Kuštre koji je javnim čitanjem 'Kulturne strategije grada Splita' ukazao na njezine manjkavosti, a za njezino čitanje trebalo je više od 8 sati.
Kao kronološki posljednji rad predstavljen je i tekst 'Deklaracija o zajedničkom jeziku' koji je kustoski svrstan u politički performans par excellence, a nastao ove godine od strane organizacija i pojedinca uključenih u projekt 'Jezici i nacionalizmi'. Izložbom, koja će kasnije tijekom godine biti postavljena i u Rijeci, nastoji se napraviti uži presjek radova umjetnika, te time istovremeno podsjetiti na važnost društveno angažiranih umjetničkih akcija, a također i nove generacije upoznati sa zbivanjima koja su obilježila protekli period razvoja političkog performansa u Hrvatskoj.
