Harari je u kinu Europi predstavio hrvatski prijevod svojeg bestselera 'Sapiens: Kratka povijest čovječanstva', te održao kratko predavanje o usponu ljudskog roda. U knjizi, kao i u svojim istraživanjima, bavi se pitanjem biološke uvjetovanosti ljudske vrste i njezine jedinstvenosti u kontekstu njezina povijesnog razvoja, razvijajući tezu o tome što je ljude učinilo tako uspješnom vrstom. Knjigu je u prijevodu Predraga Raosa objavio nakladnik Fokus.

Harari promatra sapiensa kao biološku vrstu, pitajući se kad je i kako nastao, po čemu je jedinstven, što je stvorilo njegovu kulturu i civilizaciju, te kakav će biti njegov kraj. Njegova su razmišljanja i teorije na tragu radova o komparativnoj povijesti čovječanstva slavnog američkog znanstvenika, antropologa i evolucijskog biologa Jareda Diamonda, kojeg Harari spominje kao svog uzora i kojemu je posvetio posebnu zahvalu na početku knjige.

'Prije sto tisuća godina Homo sapiens je bio beznačajna životinja koja se u međuvremenu preobrazila u gospodara čitavog planeta i postala strah i trepet ekosustava, koji stoji na rubu toga da postane Bog, biće božanskih sposobnosti stvaranja i razaranja', istaknuo je Harari.

Mi danas kontroliramo život na zemlji, ali čime smo to postigli i zaslužili, i to u manje od sto tisuća godina, što je doista kratko razdoblje u evolucijskom smislu, pita se. Ljudska se povijest, po njemu, dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. Prve su ga tri stvorile, a četvrta bi ga mogla uništiti, smatra. Ljudi su takva uspješna vrsta postali, tvrdi taj povjesničar, zahvaljujući svojoj sposobnosti fleksibilnog ujedinjavanja u velike skupine okupljene oko određenih 'fiktivnih' ideja – od nacionalnih legendi i organizirane religije do modernih sustava vrijednosti, kao što su ljudska prava i moderne tvrtke s tisućama zaposlenika i golemim kreditnim linijama na raspolaganju.

'Korporacije nastaju na isti način kao i duhovi i bogovi, sve su to 'izmišljene priče' koje su postale stvarne zahvaljujući tome što ljudi imaju maštu koja im omogućuje da vjeruju u njih, jer uz objektivnu stvarnost, za njih postiji i fiktivna stvarnost', kazao je. No, Sapiensov je režim na zemlji dosad stvorio malo toga čovjeku na ponos, tvrdi Harari u svojoj knjizi. Ovladao je svojom okolinom, povećao proizvodnju hrane, sagradio gradove, ali sve to nije dovelo do smanjenja količine patnje u svijetu - naprotiv, Sapiens drugim životinjama uzrokuje goleme jade, ističe nadalje Harari.

U posljednjih smo nekoliko desetljeća ostvarili donekle zbiljski napredak kad je riječ o ljudskoj sudbini – u nekoj smo mjeri suzbili glad, bolesti i rat, možemo promijeniti DNA, povezivati ljudski mozak s računalima i nadvladati pravila prirodne selekcije. Čovjek je moćniji nego ikada, ali zapravo ne zna što bi sa svim tim sposobnostima mogao učiniti, upozorava Harari. Čini se, dodaje, da su ljudi danas neodgovorniji nego ikada - pretvoreni u samostvorene bogove, ne odgovaraju više nikome.

O zanimanju koje Hararijeve teorije pobuđuju u javnosti govori podatak da se na njegov internetski tečaj 'Kratke povijesti čovječanstva' prijavilo više od 65 tisuća ljudi, a sam 'Sapiens' preveden je na više od 30 svjetskih jezika.