Kako bi tražili novi iskaz svoje kulturne specifičnosti, Židovi s prostora bivše države te njihovi prijatelji okupili su se 13. godinu zaredom, ali prvi puta u Puli na, prema zamišljenom programu, izvanredno kvalitetnoj kulturnoj sceni Bejahad (što na hebrejskome znači 'zajedno') koja je u svom prvom radnom danu obilježena raspravom o vraćanju normalnosti života na Balkanu, što nije slučajno začinjeno odličnim koncertom sevdaha Amire Medunjanin koja kaže kako je glazba koju pjeva zamišljena i stvorena kako bi život bio ljepši
U nedjelju navečer u hotelu Park Plaza Histria u kompleksu Punta Verudela kod Pule započeo je 13. po redu Bejahad, židovska kulturna scena kojom se Hrvatska još jednom pretvara u privilegiranu pozornicu židovskog regionalnog, ali i svjetskog kulturnog izraza.
Na svečanom otvorenju skup su pozdravili domaćin, gradonačelnik Pule Boris Miletić, američki rabin Andrew Backer (kao predstavnik mnogih sponzora), direktor manifestacije dr. Vladimir Šalamon te kratkim, ali nadahnutim riječima i poznati književnik David Albahari kojem je pripala čast da službeno otvori Bejahad koji, prema židovskoj tradiciji, svojom 13. izvedbom stječe 'punoljetstvo', pa je Albahari kazao da je, zbog toga, ove godine 13 'sretan broj'. Večer je okončana perfektnim nastupom violončelistice Ane Rucner koja je angažirana u turističkoj promociji Hrvatske diljem svijeta te je predstavila svoj novi spot 'Krasna zemljo, Istro mila'.
Dr. Vladimir Šalamon, osnivač, spiritus movens i direktor Bejahada, kaže da ih je pokrenula želja da, nakon raspada Jugoslavije i atomizacije male židovske zajednice (od Maribora do Bitolje ih nema više od šest tisuća), manifestacijom ovog tipa pokušaju ojačati židovski kulturni identitet i time se suprotstaviti prijetećoj asimilaciji. Međutim, svake godine iznova Židovi na Bejahadu iznenađuju sposobnošću da ostanu otvoreni sredinama u kojima žive, gradovima koji ugošćuju manifestaciju i zajednicama s kojima koegzistiraju.
U već tradicionalnom početnom djelu tjedna koji se zove Kulturom do zajedništva, jučer je predstavljen opus književnice Daše Drndić (koja kao svoju veliku temu uzima Holokaust). Autorica je kazala kako nas stvarnost uči da fašizam 'ne umire tako lako', da smo dužni pamtiti imena žrtava i braniti odnosno zastupati svoj jezik, kakav god bio i kako god izgledao, jer je on 'naš jedini i pravi identitet'.
Dirljiva je bila i kazališna predstava 'Guslač na krovu' u izvedbi štićenika SOS dječjeg sela Lekenik gdje je, kao što je poznato, snimljen istoimeni i znameniti film. Autor scenarija ove predstave, Rusmir Agačević, dobitnik je i prve nagrade natječaja kratke priče Simha Kabiljo, a nagrađenom autoru je u ime Bejahada čestitao književnik Predrag Matvejević.
Uslijedilo je predavanje rabina Backera o suvremenim oblicima antisemitizma, a u poslijepodnevnom je terminu održana zanimljiva rasprava u povodu knjige Dušana Bijelića 'Normalizacija Balkana' na kojoj su, uz autora, sudjelovali Rusmir Mahmutćehajić, Obrad Savić i Ivo Banac. Govornici su se složili da je potrebno promovirati europsku integraciju ovdašnjih balkanskih prostora prihvaćajući pluralizam i unatoč politikama koji to ne uvažavaju. Mogućnost razgovora različitih subjekata nas dovodi do poželjne budućnost, a nje nema bez intrareligijskog i interreligijskog, to jest svekulturnog dijaloga. I to je pozitivan aspekt normalizacije, a ne onaj prema kojem bi se od nas tražilo da prihvatimo status quo nametnut ratovima, etničkim čišćenima i nacionalnim narativima koji mitologiziraju i koji su nesposobni dati istinu. Objema točkama programa željelo se naglasiti da je kultura najbolje sredstvo borbe protiv ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.
Gosti Bejahada i Puležani pohrlili su u velikom broju na otvaranje dviju izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, Oskara Hermana i Tonija Franovića, a veselo zajedništvo se nastavilo i nakon koncerta sevdaha 'balkanske Billie Holiday' (u hotelu Histrija na Verudeli), kako se naziva izvanredno dobru bosansku pjevačicu Amiru Medunjanin koju je na gitari pratio maestro Boško Jović.
Opći je dojam na temelju reakcija sudionika i ponuđenog programa za cijeli ovaj tjedan taj da je Bejahad nadmašio sam sebe i da je definitivno postao vrijedan kamičak u bogatom europskom židovskom kulturnom mozaiku te da se Hrvatska pretvara u stalnu pozornicu europskog židovskog identiteta.