Opatija – Carski grad
Izvor: tportal.hr / Autor: Karmen Mrkić
Opatija – Carski grad
Izvor: tportal.hr / Autor: Karmen Mrkić
Na tisuće turista dočekalo cara Franju Josipa i caricu Sissi
Opatijska turistička povijest duga stoljeće i pol 'stopila' se u jednu večer i veličanstveni glazbeno-scenski spektakl. Na sinoćnjoj manifestaciji 'Carski grad', na devet pozornica pod vedrim nebom Opatije, bilo je više od dvije stotine statista, kako bi pred tisućama posjetitelja Stare dame oživjelo neke od slavnih događaja i osoba koje su ispunile stranice 'Zlatne knjige' njene prošlosti – od braće Lumiere, koji su početkom prošlog stoljeća snimali kadrove opatijskog uzburkanog mora, do Isadore Duncan, koja je inspiraciju za svoje pokrete pronašla u treperenju palmi centralnog opatijskog parka
Užurbanost i živost u mondeno aristokratsko odmaralište unijela je vijest o posjeti cara Franje Josipa Opatiji, pa je gradonačelnik Ivo Dujmić uz pomoć dva svoja savjetnika koje su utjelovili Mario Lipovšek i Robert Ferlin odlučio pronaći ono najbolje što Opatija može ponuditi, kako bi se na dostojan način predstavili vladaru habsburških zemalja.
'Danas je za Opatiju koja je nekada bila carsko mjesto odmora i zabave poseban dan, dolazi nam u goste osobno njegova carska milost, Franjo Josip sa suprugom. Naša prošlost je slavna, budućnost svjetla i još slavnija, jer Opatija je samo jedna jedina i najljepša na svijetu. Za nas je svaki turist kao car, ali samo je jedan car Franjo Josip', rekao je Dujmić na terasi hotela Milenij te, praćen opernim arijama u izvođenju Antonele Malis, Voljena Grbca i maestra Vladimira Babina, poveo svitu u kojoj su bili njegovi zamjenici, direktorica Turističke zajednice Suzi Petričić te niz uglednih uzvanika iz pobratimljenih gradova na doček cara čija je lađa bila na kursu prema Opatiji.
Usput su prošli kroz scene koje su predstavljale zaustavljene trenutke iz povijesti grada koji je na glasu bio kao mjesto odmora, zabave i užitka, putenih strasti, ali i onih stvaralačkih, kakve su nadahnule brojne glazbenike, kompozitore, pisce. Upravo takve bile su i ove glazbeno-scenske minijature, ponekad vesele i razigrane, ponekad tragične, ali uvijek uzbudljive.
Među ove potonje ubraja se i priča o grofu Arthuru Kesselstadtu, koji je izgubio život u moru ispred Opatije tijekom proljetne oluje, nakon čega je njegova obitelj postavila na stijenu uz more skulpturu 'Madonna del Mare' koju je kasnije zamijenila djevojka s galebom, postavši možda i najpoznatijim simbolom Opatije. Stijene na kojima je postavljen kip poslužile su sinoć kao pozornica za vješte pokrete balerine Lizi Šimenc, koja se u opasnoj igri iznad zapjenjenog mora prisjetila tragične legedne o grofu, praćena glazbom gudačkog kvarteta koji je 'izranjao' iz morskih valova.
Veselu i strastvenu priču predstavila su 'braća Lumiere', koja u parku Sv. Jakova zbog svoje šeprtljave filmske ekipe nikako nisu uspjevala uhvatiti idealan kadar poljupca dvoje mladih glumaca. Brojni uzvici 'Mon Dieu!' i 'slapstick' gegovi statista uspjeli su dozvati osmijeh na lice publike, a projekcije scena najljepših 'celuloidnih' poljubaca koje su se prikazivale u parku taj su osmjeh dodatno i proširile. Nedaleko braće Lumiere, svoje su mjesto na travi pronašli i učitelj tenisa koji je tajnama bijelog sporta podučavao šest mladih učenica.
Ljubav je nit koja je povezala i sljedeću scenu u putovanju kroz opatijsku povijest – ljubavne arije slavnog tenora Beniamina Giglija mogle su se na Ljetnoj pozornici čuti 1935. godine, no u sinoćnoj re-izvedbi poznatih komada tenoru Martinu Sušniku kao pozornica poslužila je barka što je plovila komadićem opatijskog akvatorija između Ljetne pozornice i hotela Kvarner.
Vila Amalia, današnja depadansa hotela Kvarner, nekad je ugošćivala slavnu Isadoru Duncan, čije su sjećanje plesom strastvenim i uzbudljivim kao što je bio njen život evocirale balerine na stepenicama ispred vile, a sjetnu notu dodao je i veliki bijeli šal, kao simbol smrti poznate plesačice koja je ukrotila srce Sergeja Jesenjina, koji se prostro s hotelskog balkona do palmi koje su je nekada inspirirale.
Uz onu vidljivu i službenu, imala je Opatija i drugu vrstu povijesti – onu koja se prepričavala šaptom, a u koju spada i tajna veza između Franje Josipa i slavne bečke glumice Katharine Schratt. Ta zavodljiva strana opatijske povijesti prezentirana je pred Villom Angiolinom, ishodištem opatijskog turizma, koja je ovom prilikom dobila 'seksi štih' zahvaljujući crvenom svjetlu koje je obasjalo duge noge plesačica na koje nisu ostali imuni ni vojnici carske garde, dok je balade o privlačnosti lagodnog života ispjevao glas pjevačice Katje Budimčić.
Pretposljednja točka na putu prema opatijskoj luci gdje je pristajao carski brod bila je posvećena violinisti Janu Kubeliku, čiji je kip postavljen pred glazbeni paviljon u parku, ali kroz njegovu priču, neizravno i svim drugim slavnim ličnostima koji su upravo u Opatiji pronašli ono nešto neizrecivo što je dalo dodatnu kvalitetu njihovim radovima: Gustavu Mahleru, Albertu Einsteinu, Jamesu Joyceu, Antunu Pavloviču Čehovu...
Veliko finale manifestacije 'Carski grad' održano je u opatijskoj luci, u kojoj su uz koparski orkestar kojim je ravnao maestro Sebastjan Vrhovnik, gradonačelnik Ivo Dujmić i njegovi savjetnici Robert Ferlin i Mario Lipovšek tražili idealnu programsku kombinaciju s kojom bi mogli dočekati Franju Josipa i njegovu Sissi.
Njihovu prepirku prekinuo je dolazak lađe 'Kraljica mora' koja je nosila cara i caricu, a na opatijsko tlo stupili su praćeni plotunom počasne paljbe carskih vojnika. Car se u Opatiji, ipak, nije zadržao, nego se zahvalio na toplom dočeku i nastavio svoj put, ali stotine gostiju koji su se ostali zabavljati u Staroj dami, prepričavajući impresivne događaje iz njene povijesti, svakako su dokaz da se Opatija uspjela predstaviti u najboljem svjetlu, kao 'carski grad' dostojan te titule.