"Vrhunac današnje svečane proslave je retrospektivna izložba, presjek Meštrovićeva kiparskog stvaralaštva, kad galerija slavi 40 godina. Meštrović je bio univerzalni umjetnik, arhitekt, kipar, slikar, pisac, čija djela svjedoče dubini njegove kreativnosti", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je otvorio izložbu.

Istaknuo je da je Meštrović bio istinski hrvatski domoljub, koji je radove ostavio u nasljeđe Hrvatskoj.

"Bio je i istinski hrvatski domoljub, većinu opusa posmrtno je ostavio domovini Hrvatskoj. Predivni krajolici od Otavica, Splita, Sinja, Knina, Drniša, Šibenika, pa sve do rodnog Vrpolja - svaki kutak naše domovine postao je pozornica na kojoj slavimo njegovo stvaralaštvo", kazao je.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da je Meštrović jedinstveni velikan hrvatske i svjetske umjetnosti. "To je možda najveći kulturni događaj, ne samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Hrvatskoj", dodao je.

Naglasio je i da je Zagreb "ponosan na Meštrovićeve radove koji oplemenjuju njegove javne prostore" i svojevrsni su simboli grada Zagreba, poput "Zdenca života" ispred zgrade HNK-a.

Autorice izložbe, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i muzejska savjetnica iz zagrebačkog Atelijera Meštrović u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića Barbara Vujanović odabrale su reprezentativna djela po kojima je Meštrović prepoznatljiv, ali otkrile i ona manje poznata ili nepoznata.

"Ivan Meštrović je, osobito kiparskim stvaralaštvom, povezivao prošlost, sadašnjost i budućnost, napajao se na izvorištima antike i renesanse, dajući im pečat suvremenosti. Htjeli smo iz ogromnog, i na više kontinenata rasprostranjenoga opusa, izabrati najpoznatija i sasvim nepoznata djela", poručila je Vujanović.

U Klovićevim dvorima okupljen je diljem svijeta rasuti opus umjetnika, njegova djela iz hrvatskih i europskih muzejskih i privatnih zbirki, iz SAD-a, Engleske, Italije, Austrije, Češke, Slovenije, Srbije te Hrvatske.

Izložba ostaje otvorena do ožujka.