Povijest i početak grada se naravno vezuje uz izgradnju palače rimskog cara Dioklecijana od 295. do 305. godine nove ere i eventualna nova saznanja i otkrića neće u bitnom promijeniti opće prihvaćenu tezu o počecima Splita, ali će svakako biti zanimljiva nadopuna. Prva saznanja i nalazi koji su sugerirali postojanje starijeg naselja na području Splita i Dioklecijanove palače datiraju iz vremena istraživanja podruma prije četiri i pet desetljeća.

Tada su iskapanjima u podrumima pronađeni kameni ulomci, blokovi i fragmenti objekta koji se mogao nalaziti prije palače na toj lokaciji. Stilski detalji i reljefna obrada tih kamenih ulomaka odgovaraju vremenu drugog i trećeg stoljeća, dakle vremenu prije gradnje palače. Drugi nalaz je bio onaj na lokaciji "ad basilicas pictum", pola kilometra sjevero-zapadno od palače koji je za sada datiran u vrijeme gradnje ili nakon gradnje palače.

Sadašnje istraživanje koje vodi arheloginja Anita Penović se provodi zbog planirane gradnje poslovnog Centra Bonačić u blizini. U slučaju značajnijih nalaza, lokalitet bi se dodatno zaštitio i planirani projekt bi bio korigiran sukladno tome. Obišli smo lokalitet i porazgovarali s Anitom Penović o dosadašnjem tijeku istraživanja.

"Za sada se radi na dvije sonde i ima određenih kasnoantičkih nalaza koji su dijelom bili i očekivani. No, ono sve što je do sada pronađeno vezano je uz četvrto stoljeće i kasnije. Nismo do sada pronašli ništa što bi sugeriralo neki raniji period. Pronađen je jedan kasnoantički grob s ostacima ukupno devet osoba" informirala nas je Anita Penović te pozvala na strpljenje i oprez dok se ne završe iskapanja.

Do sada se došlo do dubine od dva metra i za sada se, dok ne završe istraživanja, ništa sa sigurnošću ne može tvrditi. Ipak, činjenica postojanja nekog naselja iz ilrskog, grčkog ili rimskog perioda ni u kom slučaju ne bila bila neočekivana ili iznenađujuća. Čitav prostor od Trogira do Omiša je nastanjen od prethistorije. Postojanje grada ili naselja na području Dioklecijanove palače i Splita je sasvim logično, no u suštini ne mijenja činjenicu da je gravitacijski centar i metropola tog vremena bila Salona.

Grčki Tragurium i Eptium i ostala pregrađa ili naselja su tek bili sateliti Salone i budući nalazi zapravo nisu presudni za antičku povijest Dalmacije u cjelini i njeno značajnije redefiniranje. Činjenica jest da je Dioklecijan gradnjom palače vjerojatno sravnio sa zemljom neke objekte ili možda čitavo pregrađe na toj lokaciji, to je potvrđeno na nekim drugim lokacijama u vrijeme njegove vladavine. On je raselio čitave gradove i pregrađa u Nikomediji ili Antiohiji, pa se tako nešto moglo očekivati i na području Spalatuma ili Aspalathosa kako povijesni izvori nazivaju Split prije Splita.

S druge strane Dioklecijanova palača još uvijek nije do kraja istražena u znanstvenom smislu i još uvijek se čeka redefiniranje izvorne funkcije i pravog značenja organizacije prostora rezidencijalne palače i utvrde. Do sada je najbliže istini teza o carskom i božanskom gradu, u skladu s Dioklecijanovom vizijom božanskog karaktera njegove vladavine i poslanja, posebno imajući u vidu sakralni karakter Peristila te hramova i mauzoleja u centralnom sklopu. Nakon njega u Europi se nezaustavljivo širi fenomen božanskog karatera vlasti koji svoj vrhunac ima u Bizantu, ali i u feudalnom srednjem vijeku i vladavini apsolutističkih božanskih careva-tirana, a koji se na kraju realizira u arhitektonskom i urbanom smislu kroz gradnju raskošnih gradova-dvoraca.