U travnju 2009. godine, piše Jutarnji list, otkriveno je da su radnici Anić Holdinga pri obnovi kuće željeznim šipkama oštetili vrijedno umjetničko djelo i pokušali prikriti kulturocid. 

Reljef je izveden u polikromiranoj glaziranoj keramici, koju Ivan Meštrović nikad dotad ni poslije nije upotrebljavao, a prije samog oštećenja bio je u lošem stanju zbog nebrige odgovornih osoba u Zavodu za zaštitu spomenika kulture. To je prvi zagrebački javni spomenik slavnoga kipara koji je 1907. godine postavljen na pročelje kuće Popović na Trgu bana Jelačića 4.

Damir Anić nije prijavljen za kulturocid jer je dao 70 tisuća kuna za sanaciju i restauraciju spomenika!

Temeljita analiza inspekcije Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda u svibnju 2009. godine je pokazala da je reljef bio oštećen. Međutim, investitor nije odgovarao zbog toga , iako je tada iz Ministarstva kulture bilo najava da će protiv Damira Anića podnijeti prekršajnu prijavu zbog uništenja spomenika i pokušaja prikrivanja kulturocida.

Predviđena kazna za to bila je od 50 do 500 tisuća kuna, a Anić Holdingu se mogla i oduzeti dozvola za rad na zaštićenim spomenicima kulture. No od toga nije bilo ništa, jer su u Ministarstvu kulture ustvrdili da je Anić surađivao na obnovi te da nema potrebe za podizanjem prekršajne prijave, piše Jutarnji list.

Bez sankcija je ostao i tadašnji zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Silvije Novak, na temelju čijeg je pogrešnog zapisnika policija utvrdila da nije bilo oštećenja na reljefu, a nakon otkrića Jutarnjeg, preko noći, rupe su pokrpane gipsom i obojene. Silvije Novak nakon toga je tek nakratko suspendiran, ali je poslije potiho vraćen na posao.