Istodobno, tim sporazumom grad Rijeka usvojio je Strategiju razvoja kulture kojom je kompleksu Benčić dan prioritet za financiranje iz EU fondova.

Kada je tvornica duhana Rikard Benčić, smještena u samom centru Rijeke, propala početkom devedesetih, grad je postao vlasnik kompleksa i odmah se počelo raspravljati o modelima obnove tog zaštićenog kompleksa koji se sastoji od četiri zgrade i zauzima 15 tisuća četvornih metara. Tijekom zadnjih 10-ak godina pojavilo se nekoliko prijedloga revitalizacije, primjerice, riječki kulturnjaci davnih su dana predlagali da kompleks postane riječki Museum Quartier, a napravljen je i projekt novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, koji je trebao nastati prenamjenom i dogradnjom tzv. T-objekta unutar kompleksa. Govorilo se i o gradnji hotelu u kompleksu, međutim ništa od toga nije realizirano.

Na kraju je ipak proveden program istraživanja zatečenog stanja i započeti su restauratorsko–konzervatorski radovi na Palači šećerane, kasnobaroknoj palači iz sredine 18. stoljeća, koje je provodio Hrvatski restauratorski zavod. Kako je svojedobno izvijestio Novi list, sredstvima spomeničke rente iz proračuna Grada Rijeke do sada je na program istraživanja i obnovu Palače šećerane utrošeno 7.373.313,68 kuna, a Ministarstvo kulture je sudjelovalo s 1.493.519,00 kuna. Također, tokom tih godina pojavili su se u Novom listu i neki polemički napisi u kojima se gradska uprava optuživala za nesnalaženje i nerazumijevanje cijele situacije oko kompleksa Benčić.

Bez obzira na takvu prošlost, situacija je, čini se, pomaknuta s mrtve točke i odlučeno je da se krene u realizaciju projekta rekonstrukcije i uređenja kulturno-turističko-poduzetničkog i administrativnog kompleksa, kojim se rješava, kako je istaknuo gradonačelnik Vojko Obersnel na potpisivanju sporazuma, 'problem nedostatka infrastrukture za kulturne djelatnosti, osigurava održivo korištenje kulturne baštine i povećava pristup javnim prostorima'.

I Ministarstvo kulture zastupa mišljenje da je to značajan projekt jer se radi, kako je naglašeno istom prigodom, o zaštiti i održivom korištenju kulturnog dobra – kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić što je važno i za kulturni i gospodarski razvoj grada Rijeke. Također je rečeno da će Ministarstvo dati u prvoj fazi ovom projektu prioritet i pomoći da se pripremi za financiranje iz strukturnih fondova EU-a, a sama činjenica 'da EU zahtijeva da se projekti koji se financiraju iz takvih fondova trebaju realizirati unutar 36 mjeseci znači da će se morati voditi briga o tome da se na natječaji provode brzo, bez sporenja, podmetanja i odugovlačenja jer će nam tempo diktirati Europa'.

Na pitanje što revitalizacija bivšeg tvorničkog kompleksa Rikard Benčić znači za kulturu Rijeke i općenito za grad te zašto se toliko dugo čekalo na donošenje odluke o njegovoj obnovi s obzirom na to da se o tome govori već 10-ak godina i do sada je utrošeno mnogo novca, pročelnik riječke kulture Ivan Šarar kazao je kako je projekt 'Benčić' najveći kulturni infrastrukturni projekt u povijesti grada, i jedan od većih u Hrvatskoj.

Po njegovu mišljenju, on u potpunosti mijenja karakter grada i rješava problematiku smještaja tri gradske ustanove – Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Gradske knjižnice Rijeka i Muzeja grada te štiti četiri objekta koji su zaštićena kulturna baština i 'nukleus povijesnog razvoja riječke industrije'.

'Ne mislim da se na taj projekt čeka deset godina, treba razlikovati paušalno salonsko vođenje kulturne politike i maštanja uz ispijanje kave na suncu od ozbiljnog planiranja', napomenuo je Šarar dodavši da je prije otprilike godinu dana pokrenut 'cjeloviti razvoj projekta Benčić kakav danas znamo i da nikada prije nije napravljena studija koja tretira kompleks kao cjelinu'.

'Čak i kada je izrađen projekt za Muzej moderne i suvremene umjetnosti u takozvanom 'T-objektu', nije se tematiziralo korištenje ostatka kompleksa', zaključio je Šarar.

Zanimalo nas je, je li osnovni razlog odustajanja od bivših projekata - izgradnje novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, koji su potpisali arhitekti Idis Turato i Saša Randić te Gradske knjižnice na Klobučarićevom trgu, rad arhitekta Hrvoja Njirića, bio manjak novca, a Šarar je odgovorio da su to bili 'preskupi projekti za vrijeme u kojem živimo'.

'Oni su možda i imali smisla sredinom prošlog desetljeća kada su planirani, ali sada smo svedeni na jedan drugi realitet i trebamo mu se prilagoditi', istaknuo je Šarar.

'Drugi je razlog činjenica da takvi pojedinačni projekti kulturne infrastrukture koji nemaju indirektnu vrijednost kroz razvoj zaposlenosti, kulturnog turizma ili zaštitu kulturne baštine nažalost neće moći biti sufinancirani iz strukturnih fondova EU-a.'

Na pitanje u kakvom je stanju tvornički kompleks Benčić, Šarar je rekao kako se kompleks sastoji od četiri zgrade od kojih je svaka u drukčijem stanju.

'Zgrada H-objekta u prilično je dobrom stanju i zapravo se koristila cijelo vrijeme; Palača u kojoj se već godinama obavljaju restauratorski radovi također. Lošije je stanje u T-objektu i Ciglenoj zgradi, koja će trebati ozbiljnu rekonstrukciju i zbog činjenice da neki njezini gabariti, kao što su visina stropova na višim katovima, ne udovoljavaju današnjim standardima, za što je dobiveno odobrenje Ministarstva kulture.

Zatražili smo od Šarara da objasni suštinu nove koncepcije i faze po kojima će teći proces rekonstrukcije kompleksa Benčić te da nam kaže hoće li se ona odvijati prema studiji čuvenog riječkog arhitekta Idisa Turata, napravljenoj prije godinu dana, kad će biti raspisan javni natječaj za obnovu dvaju muzeja - suvremene i moderne umjetnosti te grada Rijeke, te Knjižnice te kada Grad Rijeka planira završetak obnove.

Šarar je objasnio da će se projekt odvijati prema programskoj studiji koju su izradili Odjel za kulturu grada Rijeke i Idis Turato, uz manje preinake 'koje se upravo rade'.

'Prema toj studiji u T-objektu bit će smještena Gradska knjižnica, u H-objektu Muzej moderne i suvremene umjetnosti, u dijelu Palače šećerane Muzej grada Rijeke, a u Ciglenom objektu centar za razvoj kreativnih industrija', kazao je Šarar dodavši da je prvi korak javna nabava za projekt prenamjene T-objekta za potrebe gradske knjižnice.

'Teško je precizno reći kada će obnova završiti; činjenica je da se cijeli kompleks priprema kao cjelina za aplikaciju na strukturne fondove, a zna se da je ročnost Europske unije takve projekte 12 plus 36 mjeseci, naravno, uz preduvjet da projekt bude odobren.'

Na upit postoji li okvirni proračun potreban za rekonstrukciju i revitalizaciju tog kompleksa i s kojim će udjelom sudjelovati grad Rijeka, a s koliko država, ili županija, Šarar je izjavio da je procijenjena vrijednost kompleksa oko 50 milijuna eura te da će grad Rijeka i Ministarstvo kulture ulagati sredstva po principu reciprociteta, 'uz mogućnost da angažman Ministarstva bude i veći ako projekt obnove Palače postane prioritetni projekt kao, primjerice, projekt Vučedol'.

'Mišljenja sam da Rijeka kao ozbiljan regionalni centar i grad koji za kulturu tradicionalno izdvaja najviše poslije Zagreba zaslužuje takav tretman budući da nema nijednu ustanovu kojoj je osnivač Ministarstvo kulture, kao ni veću manifestaciju. Vrijeme je da i riječka kultura postane nacionalni prioritet', zaključio je Šarar.