Konferencija se održava u organizaciji Jutarnjeg lista i Zagrebačkog filmskog ureda, osnovanog prije šest mjeseci radi koordinacije s inozemnim produkcijama, te promocije grada kao destinacije za snimanje filmova, serija i reklama.

Mia Pećina Drašković, koja je na čelu tog ureda, kaže da im je cilj organizirati nešto što bi filmaše napokon povezalo na jednom mjestu te približiti sve sudionike filmske industrije kako bi razgovarali o aktualnim temama audiovizualne industrije.

'Želimo povezati filmsku industriju i sve sektore koji su uz nju povezani jer bez hotela, turističkih zajednica, gradova, vlada, gradskih ustanova, pa sve do šminkera, kostimografa, stolara, električara, ne možemo napraviti finalni audiovizualni proizvod', rekla je.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek smatra kako su hrvatska audiovizualna djela ključan i neizostavan dio našeg identiteta, a 'uspjesi domaćeg filma i televizijskih serija, produkcija i koprodukcija, doprinose ozračju u kojem strani partneri dolaze znajući da osim dobre lokacije ovdje imaju i profesionalce koji mogu sudjelovati na najsloženijim produkcijama', istaknula je.

Podsjetila je kako je prije deset godina, kada se počelo raditi na prvom nacionalnom programu razvoja audiovizualnih djelatnosti i pokretanju izvoza filmskih usluga trebalo dosta vremena, energije i uvjeravanja i edukacija kolega o tome.

'Nismo imali što za pokazati i otprilike u tom trenutku jedna od naših servisnih produkcija počela je pregovarati s producentima 'Igara prijestolja', nakon što su već osvojili veliki dio publike. Tu se dogodio spoj gdje smo uspjeli objasniti o čemu govorimo i kako taj cijeli sustav može pokrenuti jedan dio industrije koji do tada u Hrvatskoj nije bio prepoznat', napomenula je Obuljen.

Sedam godina od usvajanja zakona kojim se regulira sustav privučen je značajan inozemni kapital i, ističe ministrica, to je danas jedan od najisplativijih sustava državne potpore, s učinkom ne samo na audiovizualnu djelatnost nego i na druge sektore u Hrvatskoj.

Po njezinim riječima, doprinos poticaja je i u tome što se kroz iskustvo rada na takvim projektima stvaraju nove generacije filmskih djelatnika te svjedočimo rastu kvalitete u audiovizualnoj industriji. 'Na svjetskoj razini sustav poticaja jedan je od presudnih faktora za odabir filmskih lokacija. Mi imamo vrhunske profesionalce koji mogu napraviti najzahtjevnije projekte, a potencijal su prepoznale brojne jedinice lokalne uprave osnivanjem ureda', rekla je.

Obuljen je ocijenila kako osim izravnog gospodarskog učinka na lokalno poduzetništvo i filmsku industriju, ta aktivnost donosi i sjajne mogućnosti za privlačenje turista, pa se sada već postavlja pitanje treba li poznatim lokacijama još dodatne reklame i do koje mjere, osobito zato što i manje poznata područja imaju puno toga ponuditi u turističkom smislu.

Christopher Marcich, ravnatelj HAVC-a, istaknuo je važnost filmskih ureda koji se otvaraju u Hrvatskoj kao potpora filmskoj industriji na lokalnoj razini. 'Zagrebački je šesti po redu, a činjenica da ti uredi postoje diljem Hrvatske svjedoči o važnosti tog sektora samog po sebi i za cijelu državu', ustvrdio je.

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, izrazio je zadovoljstvo dobrim odazivom na konferenciju, napomenuvši kako je ovo prvi put da taj dnevni list na ovaj način ulazi u područje o kojemu piše svaki dan, a koje je iznimno važna tema.

Na konferenciji sudjeluju međunarodni producenti, predavači i predstavnici hrvatskog ministarstva gospodarstva, kulture, financija i turizma, a kao glavni predavač najavljen je Tomasz Dabrowski, regionalni voditelj produkcijskih procesa Netlixa u regiji EMEA.

'U Hrvatskoj radimo već dosta projekata, zahvalan sam Chrisu Marchichu što smo dobili poticaje za nove i nadam se da ćemo ih donijeti sve više jer se Hrvatska pokazala kao jedna od najboljih europskih lokacija', rekao je Dabrowski.

U okviru svoje prezentacije o 'ulozi Netflixa u europskom audiovizualnom ekosistemu', podsjetio je da Netflix ima oko 150 milijuna pretplatnika, no vjeruje da je barem četiri puta više onih koji konzumiraju njihove sadržaje, s obzirom na mogućnost da se gledaju na četiri ekrana.

'Netflix je prisutan u više od 190 zemalja, snimamo u više od 100 zemlja, sadržaj je prilagođen na 27 jezika, a važno je što lokalne priče, na lokalnim jezicima donosimo globalnoj publici', istaknuo je Dabrowski.

Dodao je kako je njihova produkcija u Europi počela 2016., a EMEA je postala najbrže rastuće tržište izvan Sjeverne Amerike. 'Ponosni smo što možemo poduprijeti europske talente, pomoći u lansiranju njihovih karijera. Prošle godine oko 50 tisuća ljudi radilo je na Netflixovim originalnim produkcijama', naglasio je.

Filmski producent Jonathan Olsberg, s 37 godina dugom karijerom u branši u okviru svoje prezentacije 'Analiza ubrzanog razvoja audiovizualnih djelatnosti u svijetu' predstavio je nedavno objavljenu studiju koja je pokazala, među ostalim, kako se nalazimo usred nikad do sad zabilježenog globalnog rasta filmske i TV produkcije.

'Povećanje produkcije povezano je i s time što potrošači sve više koriste tehnologiju koja im omogućuje pristup tim sadržajima, otvaraju se brojne mogućnosti, sve više raste broj igranih filmova i serija', dodao je.

Olsberg drži kako su filmski studiji ključni su u cijelom procesu, nema ih dovoljno na tržištu, a i Hrvatskoj bi dobro došao jedan. Njegova će tvrtka raditi studiju o tome gdje i kako u Hrvatskoj napraviti filmski studio, s obzirom na njezinu prednost u odnosu na druge zemlje da je teritorijalno raznovrsna, a sve je na maloj udaljenosti.

Za konferenciju je priređen i okrugli stol o odnosu filmske industrije i turizma, te dvije panel diskusije - na jednoj će inozemni producenti govoriti o tome zašto Hrvatsku odabrati kao lokaciju za snimanje filmova i serija, a na drugoj predstavnici Dubrovnika, Zadra, Opatije o tome kako je to kada grad postane kulisa na filmskom setu.

Partneri konferencije su Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Grada Zagreba.