Stotinjak ključnih suradnika tportala - komentatora, sugovornika, analitičara - nominiralo je svoje kandidate za Vizionara godine u svakoj od navedenih kategorija, nakon čega je odabrano po petero kandidata i(li) grupnih kandidatura s najviše nominacija u svakoj kategoriji. U kategoriji kulture to su multidisciplinarni umjetnici Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić, vlasnik izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić, pisac Kristian Novak, kipar Nikola Vudrag i povjesničarka umjetnosti, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.

Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić, multidisciplinarni umjetnici

Multidisciplinarni umjetnici Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić pokretači su iznimno uspješnog projekta Ilica: Q'ART te njime od početka stoljeća oživljavaju napuštene javne prostore u središtu Zagreba. Projekt je najpoznatiji po buđenju urbanog štiha u Ilici, najdužoj gradskoj ulici koja u svakom svom festivalskom terminu, uz buvljak, vrvi izložbama, koncertima, plesnim izvedbama, performansima, uličnim revijama... A taj projekt tek je crtica u bogatim karijerama bivšeg dekana zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, danas redovitog profesora na Odsjeku za animirani film i nove medije Aleksandra Battiste Ilića, te Ivane Nikolić, nagrađivane autorice i voditeljice brojnih društveno angažiranih i kulturno-umjetničkih projekata te EU-ove ambasadorice poduzetništva žena.

Marko Šunjić, zaljubljenik u strip i vlasnik Fibre

Zaljubljenost u strip nagnala je Marka Šunjića, matematičara s računalnom karijerom, da pokrene portal www.stripovi.com, a potom i Fibru, jednu od najcjenjenijih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Renesansu stripa, prilično usahnulog u ratnim godinama, pokrenuo je kao kourednik i prevoditelj u izdavačkoj kući Libellus hrvatskim izdanjem kultnog serijala o Kenu Parkeru i drugim značajnim strip-izdanjima, da bi se u vlastitoj tvornici stripova konačno potpuno posvetio dotad manje poznatim naslovima s fokusom na njihov autorski i umjetnički potencijal, nauštrb onog komercijalnog. Strast je urodila plodom: od 2019. prestaje raditi kao programer i posvećuje se samo Fibri, osiguravajući domaćem tržištu redovitu dozu uzbudljivih i kvalitetnih izdanja stripova.

Kristian Novak, pisac

Pisac Kristian Novak upravo je objavio četvrti roman, 'Slučaj vlastite pogibelji'. Književnošću se počeo baviti još u srednjoj školi, a svoj prvijenac 'Obješeni' iznjedrio je na zadnjoj godini diplomskog studija hrvatskog i njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Paralelno je gurao karijeru vrhunskog sportaša te je kao hrvatski reprezentativac u karateu osvajač brojnih svjetskih i europskih odličja. Novak danas radi kao izvanredni profesor te zamjenik pročelnika Odsjeka za germanistiku na Filozofskom fakultetu. Njegovi romani 'Črna mati zemla' i 'Ciganin, ali najljepši' osvojili su i publiku i kritiku te su pretočeni u također nagrađivane kazališne predstave i kratkometražni film 'Kazneni udarac'. Novaka nikad dosta: njegov posljednji roman svoju je inačicu na kazališnim daskama imao u listopadu, čak dva mjeseca prije službenog predstavljanja knjige u Zagrebu.

Nikola Vudrag, kipar

Skulptura 'Čelična djeva' kipara Nikole Vudraga postigla je na dobrotvornoj aukciji u Poljskoj cijenu od 712.000 eura, što je rekordna cifra u prodaji hrvatskih umjetnina; samo za usporedbu, Meštrovićeva mramorna skulptura 'Napuštena' prodana je 2019. u Parizu za 331.000 eura. Vudrag je poznat po svojim radovima od željeza: izazov mu je iz tog metala izvući i stvoriti nešto plemenito. Njegova djela ušla su u najuglednije svjetske galerije, a potražnja među kolekcionarima samo raste, pa je ovaj bivši sjemeništarac danas jedan od najuspješnijih umjetnika mlađe generacije. Ne zazire ni od standardnih spomenika: autor je biste Franje Tuđmana od rastaljenih čahura, 'šokantne' po realističnom prikazu prvoga hrvatskog predsjednika, a zaslužan je i za 12-metarsku Gospu od Loreta nad Primoštenom te 13-metarskog Nikolu Teslu u Varaždinu.

Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik

Povjesničarka umjetnosti Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik, javne ustanove koja upravlja trima revitaliziranim tvrđavama i Kućom umjetnosti Arsen, najzaslužnija je za pretvaranje tog grada u primjer dobre prakse povezivanja turizma i kulturne baštine. Pod njezinom palicom dovršena je i revitalizacija Tvrđave sv. Mihovila s novosagrađenom ljetnom pozornicom, omiljenog radnog mjesta prestižnih domaćih i stranih imena iz svijeta glazbe, filma i drugih umjetnosti. Zahvaljujući Barišić Bačelić, inače rođenoj Splićanki, Tvrđava kulture Šibenik prerasla je u platformu za razvoj kulturnih i kreativnih industrija, a taj je grad postao sinonim za izvrsnost kulturnog menadžmenta i predvodnik kulturne urbanizacije Dalmacije.